There's Nothing Can Compare What you Have In Jesus... There's No one Can Give What Bible Gives... Hallelujah... Get Save Now...
John 14:1-14 Let not your heart be troubled; you believe in God, believe also in Me.
In My Father's house are many mansions; if it were not so, I would have told you. I go to prepare a place for you.
And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself; that where I am, there you may be also.
And where I go you know, and the way you know.
Thomas said to Him, Lord, we do not know where You go, and how can we know the way?
Jesus said to him, I am the Way, the Truth, and the Life. No one comes to the Father except through Me.
If you had known Me, you would have known My Father also; and from now on you know Him and have seen Him.
Philip said to Him, Lord, show us the Father, and it is enough for us.
Jesus said to him, Have I been with you so long, and yet you have not known Me, Philip? He who has seen Me has seen the Father; so how do you say, Show us the Father?
Do you not believe that I am in the Father, and the Father is in Me? The words that I speak to you I do not speak from Myself; but the Father who abides in Me does the works.
Believe Me that I am in the Father and the Father in Me; or if not, believe Me on account of the works themselves.
Truly, truly, I say to you, he who believes into Me, the works that I do he will do also; and greater works than these he will do, because I go to My Father.
And whatever you ask in My name, that I will do, that the Father may be glorified in the Son.
If you ask anything in My name, I will do it.
*[[John 14:3]]
*20cNT* And, since I go and prepare a place for you, I shall return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*Abau* Seyr ha hmo ampok me meio koruay kow so meyki mon hokwe, hakwe ya ma-le a, hme huonokyaw nok e. Homkwe seyr hane nion le wayr ey, yier ha ma lwak mon.
*Achagua* (-)
*Achi' Cubulco* We xin ʼe ʼut, xak we xyiji i qʼuijibal yix, teʼuri quin cʼun chic, y quix in cʼam bi wuʼ, man pa i quin qʼuiji wi yin, xak chila quix qʼuiji wi yix.
*Achi' Rabinal* Yey we xin'ek k'ut y xyijb'itaj ri luwar iwe'ix, kink'un tanchik y kixo'lnuk'ama' cha' jela' pa kine'k'ola wi ri'in, ri'ix kixe'k'ola chila' wuk'.
*Achi' Rabinal (traditional orthography)* Yey we xin'ec c'ut y xyijbitaj ri luwar iwe'ix, quinc'un tanchic y quixo'lnuc'ama' cha' jela' pa quine'c'ola wi ri'in, ri'ix quixe'c'ola chila' wuc'.
*Achi', Cubulco* We xin 'e 'ut, xak we xyiji i q'uijibal yix, te'uri quin c'un chic, y quix in c'am bi wu', man pa i quin q'uiji wi yin, xak chila quix q'uiji wi yix.
*Achuar-Shiwiar* Tura wi wena atum pujustinun umisan, atumin yaruaktasan ataksha taratnuitjai. Tura wi pujamunam atumsha nuni pujusmintrum tusan tajarme.
*Agarabi* Téi ma siretí ankani varu ma mo funtáádaré maé ovaráné eré tiretin e avirékuya sen má oreya séi ma varuna varurá tireti má o van nono.
*Aguacateco* Ej nin yil nucꞌx cyen yi amaꞌl, nuꞌlt tzun tan iticyꞌleꞌn nin. Na kalel chin najeweꞌt wetz, yaꞌtz nin cxnajeweꞌt itetz.
*Ajyininca Apurucayali* Aririka niyaatai, niwitsikayitai tsika pisaikai, ompoña nompiyashitaimi naayitaimi, ari pintsipatapaina iirokaiti tsika nosaikai naaka.
*Akawaio* Utɨsaꞌ pe iyesi yau apataꞌseꞌ kon konekaiꞌ, uyeꞌkapʉ kanan ayaseꞌnaꞌnokon upiyau ɨwesi kon pa, eꞌaiꞌneꞌ yau ɨwesi kon pa.
*AKJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you to myself; that where I am, there you may be also.
*Akoose* Nzé nkií-ʼɛ nyé hǒm aboŋsɛn, mɛ̌tǐm ámbīd, ńhyɛ ntéd nyé âbɛ́ ne mɛ, âbɛl nyémpē nyébɛ̂ hǒm áde ńdíí.
*Alamblak* Na yi shombat kuny rmonm yak marnya hta tanyrhoyanmn tfit niahato miyak htiyakhato be rpat yihato rpat nanpno rpat tohrahnom.
*Alb* Dhe kur të shkoj e t'ju përgatis vendin, do të kthehem dhe do t'ju marr pranë meje, që aty ku jam unë, të jeni edhe ju.
*Alekano* Neza voko apá makó ale vavá olikimioko mininake, atiginá oko oko lekelémoko vokugo, nenitoka minatave. Lá niiki neza minato apakú nene lekezagi makó minanogo une.
*Ama* Moini nu na kololi fouma yoikuwomo. No monoi no mo, ifou na amukonoimo, na kolisa konoikuwomo. Na koliyo yoikuwomo. No monoi no moi mo asani auso na sinono manoinuwomo.
*Amanab* Afa ka nengelni skag numwehiagenam asa ka pese blonam nengelim lambinam asa big mungwali enanai yi afu augufe.
*Amarekaeri* Opudomeytaj ayaʼda onʼnigkaʼdepo ayaʼda ijkuhuitdepo opudomeytakon aʼbaeyaʼpo ijkumejapoy. Doere onʼbatohuaʼapone. Doere kaʼnunhuahuikeʼpo onʼbatohuaʼapone.
*Amele* Ija nui agena bilec cudun eeldu hedumig ija ceseli humig ija biligina euna age ijaca bileqannu age cedadi ehadigen.
*Amuzgo de Guerrero* Ndo' na jo̱ na nntseijndaa'ndyo̱ yuu na nnc'om'yo', nndyo̱lcwa̱'nnda'a na nncjo̱cho̱ 'o yuu na m'aaⁿya, cha yuu na mac'a̱ⁿya, majo' nnc'om'yo'.
*Amuzgo de San Pedro Amuzgos* Ndo' na jö ntsijnt'a naijon na nc'onho', majo' nndyö ntcü'ë. Ndo' jo' ncjöchöho' naijon na m'an, cha' naijon na m'an, mantyi 'o' nndëë nc'onho' jo'.
*Aneme Wake* Iro animauke yanu uwara uke bou umauke nono dubuenaro owere famauke ya waure animiaua wei. Iro waure animiauro yaini Naini demuiro ibifeisia wei.
*Angaataha* Amɨ nɨnɨ naindɨ wapɨhɨ sahɨ nɨngisawɨ bimɨtaatɨwɨhapɨhɨ netɨ tɨmanataataahɨ nɨnɨ japɨhɨ napɨtɨ sangi nasamaito nɨngisawɨ maasɨ bimɨtaatɨwo. Saisanɨhɨ amɨ nɨnɨ bimohɨpɨpɨhɨ kapɨhɨ sangisangi nɨngisawɨ maasɨ bimɨtaatɨwo.
*Angal Heneng* Njisesom wakl kakl, Nim ngub su ngo ini haklemi o man man bu baklbir, ini di ni daol nao haru haemin ko kaomukl oboklwao ora. Ngub buklwaol su ngo ni haruklu o bor, ini di ni daol nao haru haklmao kisesa.
*Angave* Nionɨ nurɨ aŋɨ́ wé nɨsearoárimɨ ámɨ nɨbɨrɨ soyɨ́né enɨ nionɨ ŋweámɨ́aé nionɨ tɨ́nɨ nawínɨ ŋweapɨ́rɨ́a nánɨ nɨseairɨménapɨmɨ umɨ́árɨnɨ.
*Angor* Ro ŋga sɨhamumbo fondɨ dɨboadondɨhe hɨnɨŋgɨndɨhe heambo-anɨmbo, asükainda sɨhamumbo sepurɨmɨndɨmbo kodamboyahɨ. Asu rananɨmbo se ŋgoafɨ ro amarɨhɨ ranɨhü se-amboanɨ nɨmandɨmboemo.
*Anjam* E nuŋgo segi segi warum gereiyetŋgsiy olo bosiy niŋgi joqsiy qure e sqai di niŋgi dego e ombla sqab.
*Apache* Ákú nohwá iłch’į’goshłaadá’ nánshdáhgo t’ąązhį’ nohwił nádishkáh; hayú sídááyú nohwíí ałdó’ ákú nasółtąą doo.
*Apalaí* Imeĩpo, oesarykõ otyhkaxĩpo oehnõko ropa ase tarona opoko xine, ymaro aarotohkõme kapu aka.
*Apinayé* Hãmri nẽ ho mex pa nẽ rĩ man akupỹn mẽ awỳr wrỳ. Hãmri nẽ ma akupỹm amnhĩ kôt mẽ ato ixàpir pa ka mẽ Tĩrtũm mẽ wa ixkôt apa rãhã apa ho apa. Jakamã kwa mẽ ri akaprĩ nẽ apa hkêt nẽ. Anẽ.
*Apurimac* Noqaqa Dios Taytaypa kasqanman rispaymi, qankunapaq huk lugarta preparamusaq. Chaymantan kutimuspay, qankunata pusasqaykichis, qankunapas noqawan kushka maypi kasqaypi kanaykichispaq.
*Apurinã* Iuaã nisa hãapoko nikamini ĩkapani. Eereka nikanapiriã. Nanikai hĩte notakata hãuini ĩkapani. Ininiã hĩte apaka aua nota auiniãtaã.
*Arabela* Cua jeenucuanu nuhuaji nia quiquiora, janiyari niaacua tacatenutaniuhuani, cua rijionuhuara niajaniya, cuata nia quiniuriajuhuaj tee cua quiniutianiyacuaani.
*Arapesh* Adur ta inak igapeshumep-aguk ipakiyu outumeb upemepaguk aria watak itanamori irumep. Aria abrudok wabur eik inak ipeum, ipak shopunek ta puni eik mupe.
*Asháninca* Ariorica nomatempiro pisavicanteari, nompiashijeitajantempi aisati, naajeitajantempi. Aitaque pintsipajeitapaajena nosaviquinta narori.
*Asheninka Pichis* Aririka niyaatai, aririka novetsikayetaimi tsika pisaikai, ari nompiyashitaimi naayetaatemi, onkantya pintsipatantaiyaanari eerokaite tsikarika nosaikajaantai naaka.
*Asheninka Ucayali - Yurúa* Arika niyaatai, niwetsikayetapaimirika tsika pisaikapai, ari nipiyashitaimi nagaatemi, pintsipatantapainari eerokapaini tsika nisaikai naaka.
*ASV* And if I go and prepare a place for you, I come again, and will receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Au* Maain hi epei hetnɨni wit epei au, te hi pɨke anen atihis yainen, te yi eiyu wit kerek hi hewiyen.
*Aukaans* Da te mi go seeka u peesi te mi kaba, da mi o daai kon baka fu teke u tyai kon a mi, fu u sa de ape mi de tu.
*Awa* Kawerarena kiwekue tumeiranauge. Íné míórabeq mía míaigeheéna tumeiranauge.
*Awa* Sua ɨtpane, sun uzkin watsarawane, mamasa kailnash, uruzakas ta mɨlnanapa, ukas na tukinmin puranpa.
*Awajun* Yamai wenu atum pujustinun umikan, ataktú wakettsanuk taattajai, mina pujutaijui pujustajum tusan atumin juwakun.
*Awiyaana* Kemó iyúnda kentí maruꞌá itoꞌmayaa uwátinkanaeꞌa iyúne. Iyuweréꞌo kuntíꞌmaeꞌo íyónda kemó méraundaraꞌa iméranaawe. Miyá onaꞌá keséꞌa méranaawe.
*Ayacucho* Allicharamuspaymi kutimusaq qamkuna pusanaypaq chaynapi maymi kasqaypi qamkunapas kanaykichikpaq.
*Bakairi* Ijidymo nhonse idâypyem, odopâze urâ, nhesemo, yagâ eydâ watoam mydâhomoem.
*Barai* Na ude ajia va are jone amaeri areme na una ro kaenamia na fivo ijia vaga jadua ja naena ijia karike.
*Bargam* Ya leheq ne gimen ban wastitayeq teq ya muleqeq ta boldaiq ham. Boleq ya ne giwaqeq giqad yaqgo sawab tilehdaiq ham. Giqad lehid uliq ya osdaiqta nab ne tuqos daqaymo ham.
*Bariai* Ta oangga nala nakoromot lemi bobo ga kus, eine ga naluagau mulian ngan badanga gimi ga anam pagau. Toa bedaoa ta tibur toa namamado ngan, eine gimi pade ga amamado toman ngan gau toa eoa.
*BBE* And if I go and make ready a place for you, I will come back again and will take you to be with me, so that you may be where I am.
*BEC* Si hi vaig i us hi preparo lloc, tornaré i us recolliré amb mi per tal que, on jo sóc, vosaltres també hi sigueu.
*Belize Kriol* Wen Ah don ga evriting redi, Ah wahn kohn bak fi unu ahn kehr unu wid mi soh dat unu ku deh wid mi.
*Benabena* (-)
*Bengel* Und wenn ich hingehe und bereite euch eine Stätte, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen; auf daß, wo Ich bin, auch Ihr seid.
*Biangai* Logo pilik miza logo purik ini ne kiling yoluweki ne ini iza wari yogine. Logo kazing pilikmekke nogo yolu pulogo inirau yolugi.
*Bimin* Fein! Ne uneko, yom abin be kilele memen keyem unoki te. Uneko, iti teleko, yulo kalo yamde unoki kasike, nem boki dim ka kel e, yuso neso alik alik nu makuw bokoluw te.
*Bine* Cane puu niinäce ädenine weeme tääpume puupu ne amacetnäjame, cane cuta cire tacnepene weebibine arwojame cäme bau me. Weene puma cire inajipi, cane luma.
*Binumarien* Qinée innaarúnai óorureeqa ínnee óoru fífandinna máqusana deedaqamásee qumu nífiqee minní múrunnisáanaura. Ínnee qiní faqa máriaqeera miqíanaura.
*Bishops* And yf I go to prepare a place for you, I wyll come agayne, and receaue you, [euen] vnto my selfe: that where I am, there may ye be also.
*Bola* Iau ga muga, ga pelekado puru a murine mua. Muri bara hamule valai tabu, a tuli mua, si gi made palupu.
*Bora* Aane o ímíbáávyetsódú ámuha tahñéjteke ó ujcúvaá tsatsíhyí meíjcyaki.
*Borong* “Niinoŋ wala kema uma oŋoo duŋ mirigia meŋ meagomaŋato, niinoŋ gomaŋ laligomaŋati, oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ niwo iikanoŋ motooŋ laligowombaa siiŋa mojeŋ. Kawaajoŋ niinoŋ mono mombo eleema kaŋ uŋuambe eukanoŋ ubuya.
*Bribri* Yeꞌ mía̱ ta̱ mik iwakaneo̱ne, eta̱ yeꞌ datskene aꞌ tsu̱kmi a̱s aꞌ miꞌ se̱nuk wé̱ yeꞌ tkër ee̱.
*Buang* Rëḳ nyëġ neggëp, om sën sena ġero vu ham govek rë, loḳ mëm senom meġaḳo ham jaḳ geving sa in nyëġ sën sa medo lo, og ham rëḳ medo geving.
*Buglere* (-)
*Bukawa* Aêc, aö oc wandi, ma wamasaŋ nem malam, ma tiŋambu aö wambu wameŋ ma wakôc mac sa bu ameŋ andöc gameŋ dinaŋ awhiŋ aö.
*Bukiyip* Adul eke inak igapech-umepaguk ipakiyu outib upemepoguk ali eke wata itanamali inolumepu. Ali agnabuk yek inak ipemu, ipak chopuk eke pune mupe.
*Bunama* Ma ꞌeguma yatauya ma ꞌimi ꞌebe miya yaꞌatububudi ꞌigumwala, nata yahilama yatoegomi ma tatauya gogoinaina ꞌoina yamiyamiya, ma ꞌomi wete ꞌoina wamiyamiya.
*Burum Mindik* “Nöŋön mutuk anda öŋgöba eŋgö dum miriŋini mem möhamgömam-mö, nöŋön miri malmami, iŋini mewöyök nömbuk miaŋgöreŋ mohotŋe malbingö sihimŋi mötzal. Miaŋgöra nöŋön mönö kunbuk liliŋgöba kaba eŋguaŋgitpiga euyaŋgöreŋ öŋgöme.
*Byz2005+* και οπου εγω υπαγω οιδατε και την οδον οιδατε
*Byz2005++* Καὶ ἐὰν 「πορευθῶ, ἑτοιμάσω」「πορευθῶ ἑτοιμάσω」 — πορευθῶ καὶ ἑτοιμάσω OR πορευθῶ ἑτοιμάσαι ὑμῖν τόπον· πάλιν ἔρχομαι καὶ παραλήψομαι ὑμᾶς πρὸς ἐμαυτόν, ἵνα ὅπου εἰμὶ ἐγώ, καὶ ὑμεῖς ἦτε.
*Cacua* Yeéb ñi ju̶mat pínahdih tú̶i ámoh péanit, yeebdíh u̶bu̶dih wã jwú̶u̶b dei jũ̶óhbipna caá, wãjeéh ñi ju̶mat pínah niijná.
*Cakchiquel de Santa María de Jesús* Y xa nquiꞌa inreꞌ, y nichojmij ri i-lugar, xquipa chic jun bꞌay y xquixvucꞌuaj viqꞌuin; chi quireꞌ, pacheꞌ xquicꞌujie-ve inreꞌ, chireꞌ jeꞌ xquixcꞌujie-ve ixreꞌ.
*Cakchiquel Eastern* Chubanic cꞌa riꞌ tok nquibe, y nquipuꞌu cꞌa chukaꞌ jun bey chic, y nyixincꞌuaj viqꞌuin, richin cꞌa que ri apeꞌ nquicꞌuje-vi yin, chiriꞌ chukaꞌ quixcꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel South Central* Si yiꞌe richin nenbanaꞌ rubanic jun i-lugar, yipe chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin; richin quiriꞌ ri lugar yinecꞌuje-vi yin, chiriꞌ mismo yixecꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel South Central* Si yiꞌe richin nenbanaꞌ rubanic jun i-lugar, yipe chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin; richin quiriꞌ ri lugar yinecꞌuje-vi yin, chiriꞌ mismo yixecꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel Southern* Jariꞌ nenbanaꞌ, y can xquipe chic y xquixincꞌuaj wiqꞌuin; chi quiriꞌ, anchiꞌ xquicꞌue-wi ren, chiriꞌ chukaꞌ xquixcꞌue-wi rix.
*Cakchiquel Southwestern* Chubanic reꞌ tak yimba, y can xquimpa chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin, chin che ancheꞌ yincꞌue-va yen, chireꞌ chukaꞌ xquixcꞌue-va yex.
*Cakchiquel Western* Chubanic cꞌa icꞌojlibel tek yibe, y can yipe cꞌa chukaꞌ chic jun bey, y yixincꞌuaj wuqꞌui; riche (rixin) chi queriꞌ ri acuchi (achique) yicꞌojeꞌ wi riyin, chiriꞌ chukaꞌ xquixcꞌojeꞌ wi riyix.
*Camsá* Ats̈e chaijá y chë luare chacbojabuaprontá ora, cachiñe moye chanjésabo, ts̈ëngaftanga áts̈eftaca junatsama. As, ats̈e chaitsemnoye, ts̈ëngaftángnaca chas̈motsá joyénanama.
*Capanahua* Caxon mato jihuetijaxonax tah hen joribiyaxihqui, mato bichí sca. Hea jano hihquiton man mato rihbi hihnon tah hen mato bichi joyaxihqui.
*Carapana* Bairi mai, yʉ pʉame mʉjãã caãnipapaʉ roto mʉjãã qũẽnobojaʉ ácʉ́ yʉ baiya. Bairo qũẽno yaparori bero roque, mʉjããrẽ yʉ nei atígʉ, yʉ mena mʉjãã caãnimasĩparore bairo ĩ. Bairo yʉ caató, mʉjãã cʉ̃ã yʉ caãnipaʉa mʉjãã ãnigarã.
*Carrier, Southern* Whuz lhadíya ꞌinkꞌez nuhwhuba lhawhúdusdla tꞌeh, doo chah zeh whusanátesdalh ꞌinkꞌez tsꞌiyawh nanwhutelhúchulh, ndet sída, ꞌet si sulh ꞌóohtꞌe.
*Cavineña* Dirutsu, micuanaja ani ishuque pabajejediru; amena aatsu, yudijiya junanucabuque micuana jiteque, micuana eatsehue diru ishu. Tuhua micuana aniqueredirubuque ique jacanuca ishu ama.
*CebBugna* Ug kong ako makaadto na, ug maka-andam kaninyo ug dapit, moanhi ako pag-usab, ug panad-on ko kamo uban gayud kanako; aron nga kong asa ako alua usab kamo.
*Central Carrier* Whuz oozusya ꞌinkꞌez nohba lhawhúdusdla de, doo cha za whusanátisdalh ꞌinkꞌez tsꞌiyawh nohitáschulh, ndet susda-un, ꞌet si sulh ꞌóohtꞌeꞌ.
*Ch'ol de Tila* Che' mi yujtyel c chajpʌbeñetla la' wajnib, mic cha' tyʌlel c pʌyetla majlel ba'añon, cha'an ya' ba'añon ya' añetla je'el.
*Ch'ol de Tumbalá* Mi tsa'ix majli c chajpan la' wajñib, cha' talon c pʌyetla majlel ba' añon, cha'an ya' ba' añon, ya' añetla ja'el.
*Chachi* Iya junga mijiꞌ ñulla nuka chunu deeñu bain desekuwanguitu manen majaꞌ ñullanu junga dekaꞌ jinu tsuyu, tsenmala iya nuka chuñu bain ñui bain junga iba bulu chunudetsu.
*Chacobo* (-)
*Chatino de la zona alta* Tsa'aǎn cha' ku'niǐn xu'weěn se'en tyi'in wan, kan' kaǎn lo chalyuu xiya', tyaǎn ti'iǐn 'wan cha' tyi'in wan lo'oǔn.
*Chatino de Tataltepec* Lo'o jua'a̱ tsa'a na' cha' cua'ni cho'o na' su tyi'i̱ ma̱, li' ca̱a̱ na' lo yuu chaca quiya', ca̱qui'ya na' ji'i̱ ma̱ cha' tyi'i̱ ma̱ lo'o na'.
*Chinanteco de Comaltepec* Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ cangɨ́ˋ e niguiaaˉ guiʉ́ˉ e fɨˊ lɨ˜ nigüɨníˋna' do, jo̱ba' nigáabˊtú̱u̱ calé'ˋ catú̱ˉ fɨˊ la e laco̱' nitøøˉ 'nʉ́'ˋ e nigüɨlíingˋna' có̱o̱'˜ jnea˜, jo̱ fɨˊ jo̱b nidsi'iéˆee' co̱lɨɨng˜ có̱o̱'˜ jnea˜.
*Chinanteco de Lalana* 'E³ quie'²³ ma²mɨ³líi² mɨ³ñii'n²³²na¹ mɨ³i²jméen¹ dxʉ́²³ je² rɨ²ñí²ra'³, jo̱³ rɨ²³güe'n²³na²³ co̱'³. Rɨ²tøøn³¹na¹ 'nee'²³ quián²³. Qui² 'náan²³ 'e³ rɨ²ñí²ra'³ je² jen³¹na¹.
*Chinanteco de Lealao* Mɨ² ma³ŋah³²á⁴ baáy⁴ ma³bi³tɨɨ⁴²á⁴ xi² hi²ñí³ah³ nɨ³, mɨ²ja̱³ hí⁴güé³á⁴ ca̱á̱h³ duh³ hi²ya³tee¹á² niaá⁴ah³, duh³ gua³ñí³ah³ xi² ya³güéy⁴ jniá² nɨ³.
*Chinanteco de Ozumacín* Waˊraˉ ngaahnꜗ mahꜗ naˊjmeen' lluꜗ jeeˊ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ, ja̱ˉgaˊ jä̱hnꜘ kaˉlähꜘ mahꜗ goˊnäähˊ hnähꜘ kya̱a̱hˊ jnäꜘ. Mahꜗ läꜙja̱ˉ jeeˊ naahnꜚ naˊgyan', jeeˊ ja̱ˉ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ ko̱ˉjø̱hꜘ kya̱a̱hˊ jnäꜘ.
*Chinanteco de Palantla* Na³ma²ca¹løa¹ cu²rø² ja³gu³tiogh¹² hniah¹², jøng² guiogh¹³jni calah, hi² ŋi³tei¹jni hniah¹². Di³ jøng² gu³tiogh¹² hniah¹² quianh¹³ jní² ja³guø³jni.
*Chinanteco de Quiotepec* Nii'¹³na nityíi³aa tyʉ́² joon mi yuui'¹³ joon yíia³oo tún¹, yatee²ee 'naa', tsaa²¹a' coon'¹³ jna. Joon coon'¹³ la joon ili'yii²¹a' coon'¹³ jna lɨ tyíin¹³na.
*Chinanteco de Sochiapan* Nɨ́¹ má¹lɨ³² jáun² né³, jáunh¹³ jná¹³ hi³ já¹cáun³² ná¹ hnoh², hi³ jáun² hnoh² uá²jaɨ³² lɨ́¹³ cuá¹tianh³ ñí¹ ñí¹ñí²¹ jná¹³ jáun².
*Chinanteco de Tepetotutla* Cang₂ jë₁ma₂dsián'₃ jniá₂, jë₁ma₂ca₂lë₃ jmo₂₃ co₂jŋia₅₄ ja₁o₁tión'₂ 'nia'₂, jaun₂ bá₄ guio₅₄ táng₃ a₂i₁te₁₂ 'nia'₂ ja₁cong₂, ia₁jaun₂ ja₁i₁'ú₃ jniá₂, ján₃ bá₄ lé₂ o₁tión'₂ 'nia'₂.
*Chinanteco de Usila* I² tei⁴³i² ma³a⁴ñeih⁵ˉ⁵ i⁴ni¹júanh³²ˉ⁴ re³ i²neih²ˉ³ jon³, ma²jon³ nioh²ˉ⁵ liah⁴ i⁴seg³⁴ i⁴ni²te³²ˉ⁴ hnei³ tionh²ˉ³ i⁴chieh²ˉ¹ jie³ˉ¹, canh⁴a² ua²neih⁴ˉ³ i²jon³ i²ni¹nei³⁴ˉ⁴ liah⁴.
*Chipaya* Jalla nuz̈ campu tjaczñi ojkz̈cu, wiltal quejpz̈cac̈ha anc̈huc chjichi, wejttan kamzjapa. Jakziquint wejr z̈elac̈haja, jalla nicju anc̈huc zakaz z̈elaquic̈ha, weriz̈ chjichtaz̈ cjen.
*Chiquitano* Arrtü tücoño sobi, iseca tato abapa, itopiqui irranca nauqui abaca ichepeñü au napese.
*Chontal de la sierra de Oaxaca* Tijouƚa' calanc'etsi loƚmanc'eyacu capaiconno. Calaitsufconatolhuo'. Aƚmajnta anuli.
*Chontal de Tabasco* Si bixicon cä tuse' bajca a xe tä ajtäla, no'on chich acä sujtä tä cha'num cä ch'e'etla, uc'a ajniquetla täcä bajca anon.
*Chortí* Y conda acꞌapa onstes e lugar tibꞌa cꞌani insutpa waten otronyajr tuaꞌ inqꞌuechiox ixixin tuaꞌ ixturuan tacaren.
*Chuave* Te na fure ne yokama akainom kenom bei erowaro naika ena na koi dero inako dero uro ne yokama endiro fure na gere ama morapune. Ena iran na moraika akaiyom i ne yokama ama morapunie.
*Chuj San Mateo* Ol lajvoc in bꞌoan eyedꞌtal chiꞌ taꞌ, ol in jax junelxo. Axo ul ex vicꞌan chiꞌ vedꞌoc, yic vachꞌ a bꞌaj ayinecꞌ chiꞌ, ataꞌ ol ex aj vedꞌoc.
*Cofan* Toya'caen ña tseni japa osha'choma ñoñamba gi ccase vani jiya que'ima i'ngiye cuintsu mani ña can'jen'ninda tseni que'i'qque can'jen'faye.
*Colorado* Yaca jera sequetobi, aman manpatano joyoe tie. Nulaca mancábi manpatano joyoe tie yape nulanan labe pechularasa.
*Cora de El Nayar* Ajta, tɨ pua'a neyan nyaun a'ura'ani nyej ni neyan rɨ'ɨ raaruuren a'u sej a'utyá'a sa'aju'un, aj nu ni yan va'acányejsin nyajtahua'a nyej ni neyan amua'anvi'itɨn sej si sajta saun a'utyá'a xa'ara'ani a'u nyaj nyajta a'ucai na'ame.
*Cora de Presidio de los Reyes* Ajta, tɨ pua'a niyen ne'uun á'ura'ani nej ni niyen rɨ́'ɨ tejá'uruuren a'u sej a'uté'e xá'aju'un, aj nu ni yen ve'ecánejsin neajtahua'a nej ni niyen amuá'anvi'itɨn sej si seajta se'uun a'uté'e xá'ara'ani a'u nej neajta a'ucaí na'ame.
*Coverdale* And though I go to prepare the place for you, yet wil I come agayne, and receaue you vnto myself, yt ye maye be where I am.
*Crampon* Et lorsque je m`en serai allé et que je vous aurai préparé une place, je reviendrai, et je vous prendrai avec moi, afin que là où je suis, vous y soyez aussi;
*Croatian* Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi da i vi budete gdje sam ja.
*Cubeo* Nore nʉri, mead̶arĩburu yóboi, copaidacʉyʉmu yʉ cojedeca, mʉjare ĩni nʉvacʉdacʉyʉ, mʉje cʉrãjiyepe ayʉ yʉ́que.
*Cuiba* Poxonae wetan xua Taxa beicha taponaewa xuano xua icha nacobe wetan xua bon paca tsiwanaeya tutu wunaetatsi, bapoxonae equeicha patopeicaein. Paca caponaeinchi ichaxoteicha xua tapoponaewa tsane.
*Cuicateco de Tepeuxila* Ndúúti chi naⁿ'á ní nnguain'daí 'áámá cuaaⁿ yeⁿ'ē ndís'tiī chi 'cuɛɛtineé ndis'tiī, cuchii ntuúⁿ táámá vmnéⁿ'ēe ní candɛɛ́ māaⁿ ndís'tiī. Naachí cuneé miiⁿ ndís'tiī ní 'cuɛɛtinée nī ntúuⁿ nī.
*Cuicateco de Teutila* Cuahn che a cháhn chihcoyá̱n na̱n che cuahtenan nchuhn ne, chi tún ndichecuá nchuhn ca̱va che cuahtenan ne da̱ma nducó na̱n che conán.
*CzeB21* Jdu, abych vám připravil místo. Až odejdu a připravím vám místo, zase přijdu a vezmu vás k sobě, abyste i vy byli tam, kde jsem já.
*CzeBKR* Jdu, abych vám pøipravil místo. A odejdu-li, a pøipravím vám místo, zase pøijdu, a poberu vás k sobì samému, abyste, kde jsem já, i vy byli.
*Daga* Amba ne ange at ega da amu watupenawa, ne sia entan ongep tambue ange ne wanigina arewa gapan ap mepe den di waninait.
*Dano* Idoꞌ naza vo numuno do vaꞌvaꞌ o-lengedeloniꞌ nene aꞌmine vo mineloda nene linginesi vi minilizangumuꞌ ve lo lengiꞌ nene do nenita ogo lengeleꞌmizo volosa gohi alosuve.
*Darby* and if I go and shall prepare you a place, I am coming again and shall receive you to myself, that where I am ye also may be.
*DarbyFR* Et si je m'en vais et que je vous prépare une place, je reviendrai, et je vous prendrai auprès de moi; afin que là où moi je suis, vous, vous soyez aussi.
*Dawawa* Be raḡanine yà naḡo be gabu yà vokaukaua rovona murine, taugu tokare yà verau munaḡa be matabumi yai doka nawemina yau kaba miae. Be dabudine matabuda tokare tà mia tenaḡana.
*Dedua* Amma ngeneac amatatac heitumeibadeac kemma dzigene hama hesicngunubade. Ni kecbade, ihai nenahafoc kecnideac negenduae.
*Desano* Eropigʉ mʉa árĩborore amutuha, dujarigʉra yʉhʉ. Eropigʉ yʉ pohrogue mʉa árĩmorãre aĩgʉ arigʉra yʉhʉ daja.
*Dinka* Ku tɛ̈ cï ɣɛn la ba piny la guiir tënë we, ke ɣɛn abï dhuk ba we mat tɛ̈diɛ̈ rin bäk rëër tɛ̈ tɔ̈u ɣɛn thïn.
*Dobu* Ta ꞌabo yatatauya sena nina ꞌena be ꞌimi sena yagibubu, maꞌetamo yada ilama be yada ꞌauꞌewami be sena nina ꞌena yamiyami ꞌomi wate ꞌena wamiyami.
*Eastern Jacalteco* Yetxa lahwi inwatx'enan bay chexapni, cat xin wulan hunelxa quexwinotojan, haxinwal bay chinehan, ha' tu' chexehpaxoj.
*EasyEnglish* After I have prepared a place for you, I will return. I will take you so that you will be with me. So then you will be where I am.
*EBR* And, if I go, and prepare a place for you, again, am I coming, and will take you home unto––myself, that, where, I, am, ye also, may be.
*Eduria* Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna.
*Elb* Und wenn ich hingehe und euch eine Stätte bereite, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen, auf daß, wo ich bin, auch ihr seiet.
*Emberá* Mʌ̃ra bãrã b̶ead̶ima bia od̶e wãya. Maʌ̃be wayacusa zeya bãrã edei carea mʌ̃ ume b̶ead̶amãrẽã.
*Embera Catio* Mʉrã mawũã wãpe sãma b'aita arib'aepe mʉrã wakusa zeya marã mʉzhi bawara jʉre edeita, aramaʉ̃ne mʉ b'ʉ maẽ marãsid'a b'eamarẽã.
*EMTV* And if I go and prepare a place for you, I will come again and I will receive you unto Myself; so that where I am, there you may be also.
*Enga* Nambame pao nyakamanya panda depa latakato dokopa nayakama namba katato yuu dokonya namba-pipa awapa katamana lao lanyala dee ipato.
*Epena* Ma t'ẽepai mɨ waya cheit'ee parã atade, mɨ ome p'ananadamerã mɨ baparimaa. Mãgá parã ichita p'anapataadait'ee mɨ ome.
*ERV* And if I go and prepare a place for you, I come again, and will receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Ese Ejja* Eꞌe, eyaya miquianajaya ebaꞌejji iyaje. Jamajjeya eꞌe jojo nei eya poeje oꞌoya. Poe oꞌoya majje eyaya miquianaya dojoje enijje ebaꞌe tiitiiꞌyojji.
*Faiwol* Kale naka tam kim abin bán kideluyam nadino beta alo madák imadew unokabi, be tam nam bokabi kal kiwso makuw bokabuw.
*Fasu* Ano hikia repoko ape maroporaka, siaraka marekea keseke ano rea hauaka isina hakāsa risikiakosakipoko re pasimokoako ano paripeakosapo.
*Fidela* Şi dacă mă duc şi vă pregătesc un loc, voi veni din nou şi vă voi primi la mine însumi; ca unde sunt eu, să fiţi şi voi.
*Filifita* Iꞌi aeꞌ efeꞌ endomba wambel ipeꞌinai, anona nemaf etanimani efaꞌepa pefeꞌ pepe pelome. Eaꞌ anama aeꞌ eapoma, ipeꞌ wapotiꞌ pepe anama atagon pelome.
*Fore* Piya, wama maruntakiꞌenari puritate, to kake aꞌwae puma kanama tibabute wakiri, nae mikuboti kaga umikibewe, untiye.
*Gangte* Chun, nang u dinga mun ka va siem zawh tieng chu leh, hungkit ing ka ting, ka kawmah nanguh hun lang ka, ka umna a nang u le na um theihna dingun.
*Garífuna (Caribe)* Lárigiñeme nídin, aráanse neíme ubáraü ligía, ábame nagíribudunya lun nanǘgünün númagua, lun ñi jumá le méme ñí numuti.
*Geneva* And if I go to prepare a place for you, I wil come againe, and receiue you vnto my selfe, that where I am, there may ye be also.
*Girawa* Is tone ak rawaun om jekur momoi, ätäi koianik, ak imwaroita, ak tone, isaka pak erek rawaiei.
*Golin* Nalgire pare kwi ere ime ure na miliga gul i awli nalgire, na pi milalga gul i para milabilwa.
*Great* And yf I go to prepare a place for you, I will come agayne, and receaue you euen vnto my selfe: that wher I am, ther maye ye be also.
*Guahibo* Xanë taponaecujinae mavetsiaje, itsa baja veretsianajë patacatsivajënaexaniavaetsijava itsajota papatsijitsiamë, icatsia patsianicajë patacacaponaenexatsia jane baja. Nexata bajarajotatsia pacayajavaecaenatsi, itsajota ecaenajë.
*Guajajara* Peneko àwàm imuhyk kar ire nehe, azewyr wi putar tuwà xe nehe no, pemonoꞌonoꞌog pà hezeupe nehe no. Aꞌe rupi peiko putar hepyr nehe.
*Guambiano* Incha nabe ya, tru purramigwan chab tamarabe, katøle nabe natøwei ñimune pera inrrab arrumønrrun cha, na chu waben, ñimgucha truyutøwei purrønrrai.
*Guanano* Ã jicʉ mʉsa jihto cjihtore cahno tuhsʉ, õpʉta pari turi majare tjua taihtja yʉhʉ. Ã jina tói yʉ jiroita mʉsa cʉ̃hʉ jinahca tjoa.
*Guarani* Haꞌe gui aa vy pendekoarã areko katupa rire aju ju ꞌrã rogueraa aguã xea py, xee aikoa py peẽ voi pendekuai aguã.
*Guaraní, East* Jare aja ma yave ayapocavi vaera perendara, ayu yeta pomboresive vaera, pe reta vi peico vaera che aicotaa pe —jei—.
*Guaraní, Western Bolivian* Jare aa ma yave ayapɨcatu perendarã, ayu yeta puraa vaerã, pe reta vi pico vaerã che aicota vae pe —jei—.
*Guarayu* Imoingatu pare ayevɨra pe reca che recosave pe reraso ãgua cheyepɨri.
*Guayabero* Toetx wʉt chaemsaxan, xan pejme kaxaxoekan xamal bʉflaeliajwanse. Samata, xamal xanxotaxaelam.
*Guhu-Samane* Teka ma isaki nikeho quba roibeteqanoke ana burisi eete baa nike dzeima anama napai gama teenata qopa koobire qaarakoi.
*Gullah* An atta A done mek de place ready fa oona, A gwine come back fa tek oona wid me an go ta dat place so dat oona too gwine be weh A da.
*Gwahatike* Kuŋ gasuŋtiŋ sope yirde ep irdeb mulgaŋ heŋ waŋ ne heŋde gor dukeŋ. Gogab deŋ manaŋ ne heŋde gor hinayiŋ.
*Gwich'in* Ąįįtsꞌąꞌ hoiizhii ąįįtłꞌęę izhit nakhweenjit shrigwiilik ąįįtłꞌęę, ooꞌee neehihdyaa tsꞌąꞌ adahaa nakhwahaalchyaa, nijin tꞌihchyꞌaa izhit shaa tꞌahohchyꞌaa eenjit.
*Halai* Alia e la silegu te go na hamatskö mam meni a makum i tamilimiu, ba lia te na la pouts guma romana ba te mi lu mera gilimiu i tar te go na ka mia limiu te na ka gia lia.
*Hawaii Creole English* Afta I go an make da place ready, I goin come back, an take you guys ova dea wit me, so da place I stay, you guys goin stay dea too.
*HEBm* והיה כי הלכתי והכינותי לכם מקום שוב אשוב ולקחתי אתכם אלי למען באשר אהיה שם תהיו גם אתם׃
*Helong* Eta Auk lakong le mana hidi bel mi maan son nam, mam Auk pait maang, le mi leo-leo muid Au. Nini ela, Auk se olang ngam, mi se lam kon.
*Hindustani* Aur djab ham don hoi djaab tab ham lautke aab toelogke lewe, tab tohoelog rahiehe djaaha ham rahabe.
*Hixkaryána* Oyosahtosonye rototxhe, komokyaha harha. Rohyaka ohor komo komokyaha harha, rohyawo roro oyehtxoho menye, kekon hatà.
*HNV* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Hopi* Noqw nu ahpiynen umuṅem qenite’, nu piw aṅqwni; nen umuy nāmi ökínani; noqw nuy háqamniqw uma piw pepyani.
*Huallaga* Camarircurnami cutimushaj gamcunata pushanäpaj. Chaynöpami noga tiyashä cajcho gamcunapis tiyanquipaj.
*Huambisa* Yamai wii wena atum pujustinan umikan, ataksha wakettsanak atumin jukin, wii pujamunmag pujustarma, tusan jukittsan taruattajrume.
*Huaorani* Ayæ̈ mïnitö quëwenguï onconcoo tömää ædæmö mæ̈noncæte ante gobo ïninque botö ocæ̈ ëmænte poncæboimpa. Pöninque mïnitö botö quëwëñömö adoyömö botö tönö godongämæ̈ quëwencæmïnimpa, ante botö mïnitö ïmïnite ænte mæ̈ibo æicæmïnimpa.
*Huasteco de San Luis Potosí* Tam cu tala' t'ojojoyits an atachic tihua' ti eb, tam ne'ets quin huichiy junil tu ne'tha'chic abal quit junax c'uajiy tihua' c'al nana'.
*Huasteco de Veracruz* Ani tam in k'alnekich ku t'ojojoy xon ti ne'ech ki k'wajaytsik, ne'ech kin witsiy tu ik'i'tsik ani tu júna'tsik k'al Naná' abal ki k'wajaytsik teye xon ti Naná' ne'ech kin k'wajay.
*Huave de San Mateo del Mar* Wüx landoj nataag majneaj niüng apmecüliün, quiaj sanandilil najan icon, apmajlüyiiüts nóiquian niüng sanajlüy.
*Huichol* Xüca neheyani, xüca xehesie mieme 'aixüa neheiyurieni mana, tavari necaninuamücü, nehesüa nenixe'anuvitümücü, haque nemeyeica xemeta mana xeme'uvanicü.
*Huitoto Mɨnɨca* Omoɨ illɨno cue fɨ́nuailla mei, abɨdo ómoɨna uáɨbitɨcue, cue illɨ́nomo dáanomo omoɨ íllena.
*Huitoto Murui* Fuiduanona, dane abɨdo biitɨcue. Omoɨna cue dɨne uillena, cue dɨne omoɨ illena, biitɨcue.
*Huli* Tí holene manda manda bu ngelalu i̱ kogoria ina mandagi haabo hami̱ya tí damu dai bule poro.
*HunKar* És ha majd elmegyek és helyet készítek néktek, ismét eljövök és magamhoz veszlek titeket; hogy a hol én vagyok, ti is ott legyetek.
*Iatmul* Yiga tɨngweya kava kwunataa ngwuk kat kalivat at yaigowun. Ngwuk kat kaliwun mala wunai tɨga kavamba kɨta vat yetɨgiyanɨn.
*IDB* E quando io sarò andato, e vi avrò apparecchiato il luogo, verrò di nuovo, e vi accoglierò appresso di me, acciocchè dove io sono, siate ancora voi.
*Ignaciano* Te táuripa eta iávihayare, nútijapainavarepa nuchavainapa népanahénapa apaesa ácachanenu éti tayehe eta návihayare núti.
*Imbo Ungu* We naa tendembo. Enonga molongei kombumu pumbo tepo amenge tendepolio nimbomuni, na molombona eno peya molamili nimbo eno ombo limbo.
*Inga* Chi kaugsadiruta ña allichigrispaka, ikutimi samusa, kamkunata pusangapa; chasaka, nuka maipi kaskapi, kamkunapas kaugsagringapa.
*Inoke-Yate* Nakaeya maiꞌnoa kumate esaketa nakaeyaꞌae loꞌkata maisuna yafe nakaeya uꞌna no kumatapi aliꞌna avatati hulapateteꞌna eteꞌna esoana lapavaleꞌna visuketa alaki loꞌkata maikune.
*Iñupiat* Aasii aullaġuma itqanaiyaġiaġlugu iniksraqsi, qaitqigñiaġmiuŋa aasii nayuqsiutilusi uvamnun, sumiitkuma tavranivsauq itquvlusi.
*Iñupiatun* Aasrii aullaġuma itqanaiyaġiaġlugu iniksraqsi aggitqikkisiruŋa, aasrii uvaŋnun iŋmagusri nayuutitlasriḷusri nani itchuma.
*Ipili* Namba bala ateyanga poto, yakama atalapale panda oko makande pikoyo piyu, namba atolowa yuu okonena yakama towa atu atamakale loto, nambato yakama lamolo-peke lokale.
*IRB* e quando sarò andato e v’avrò preparato un luogo, tornerò, e v’accoglierò presso di me, affinché dove son io, siate anche voi;
*ISH* Sesudah Aku pergi menyediakan tempat untuk kalian, Aku akan kembali dan menjemput kalian, supaya di mana Aku berada, di situ juga kalian berada.
*ISV* And since I’m going away to prepare a place for you, I’ll come back again and welcome you into my presence, so that you may be where I am.
*ITB* Dan apabila Aku telah pergi ke situ dan telah menyediakan tempat bagimu, Aku akan datang kembali dan membawa kamu ke tempat-Ku, supaya di tempat di mana Aku berada, kamupun berada.
*ITL* Dan jikalau Aku pergi serta sudah menyediakan tempat bagimu itu, Aku akan kembali lalu menyambut kamu datang kepada-Ku, supaya di tempat Aku ini ada, di situ juga kamu ada.
*Iwal* Be ginei ayeu nale be napasang yem lavongg aim nikwai, kob atob nanumul nanme be nanggas yem tande unambweg unvin ayeu. Veik taku ete ayeu ve nale ok, ete yem ok atob unambweg unvin ayeu nangge taku etok unvin.
*Ixil San Juan Cotzal* Seꞌenin utz, maꞌt unbꞌan tuch etatibꞌal. Loqꞌ vul unpate. In chit suꞌliqꞌonbꞌenex viꞌ. Ech til vaꞌl saꞌatinkꞌin saꞌatinex tziꞌ majte.
*Ixil, Nebaj* As tul uvaꞌ la bꞌen in, as la bꞌen unbꞌan isuuchil vetatinbꞌaleꞌ. As la ul in unpajte, tan la ul veqꞌo veꞌt ex, aqꞌal uvaꞌ katil uveꞌ la atinkat in as tzitziꞌ la atinkat ex,
*Iyo* Ko no oro ye yakutíye roŋgaruwoteno tiníqo, no pitu ko umburo ye yorewe dano yoteno ŋuno mahewaŋgo. Ŋunde tero ye ŋuya ŋuno noya ŋuno yowato.
*Javanese of Suriname* Nèk Aku wis rampung Aku bakal balik menèh marani kowé, supaya kowé bisa manggon dadi siji karo Aku.
*JFA-RA(Br)* E, se eu for e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos tomarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*JFA-RA(Pt)* E, se eu for e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos tomarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*JFA-RC(Pt)* E, se eu for, e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos levarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*Kadiwéu* Igaanige ejigo jilakidetini ane onitetiwaji. Odaa nige jigodi, odaa ja idopitacijo me ɡ̶adadeegitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a anejote, jiɡ̶idiaaɡ̶aɡ̶a onitetiwaji.
*Kagwahiva (Tenharim)* Jihorẽ penduhava imboavujikwea po ti ji jivyra'javi pe nderogwovo pe nog̃a jijipyri nehẽ. A'ero po ti ji pyri tuhẽ pe nduvi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
*Kaingáng* Isỹ kãnkãn kar kỹ sóg tá kãtĩg mãn ke mũ gé, sỹ ãjag tatĩn tĩg jé, kỹ ãjag tóg inh mré tá nỹtĩnh mũ.
*Kaiwá* —Amoĩ porãmba rire katu, aju jevy arã pende-rehe apogweraha hagwã xe aiko ha-py peẽ ave peiko hagwã xe ndive.
*Kakinte* Ariquea noanajegueti novetsicaguetaquitempirota pinchoocatantajiapojempaca, nompiashijiaquempiqueate naajiajatempi poimentajianaquenijite pinchoocatantajiapojempaca ontaniqui naatimpaqui.
*Kalam, Minimib* Yad am kau nɨbep gɨ jɨn gɨl, apɨl nɨbep poŋɨd dɨ dam, yad mɨdenɨgain sɨŋak nɨbi eip kabsek mɨdonɨgabɨn.
*Kalam, Minimib* Yad am kau nɨbep gɨ jɨn gɨl, apɨl nɨbep poŋɨd dɨ dam, yad mɨdenɨgain sɨŋak nɨbi eip kabsek mɨdonɨgabɨn.
*Kamasau* Nge nungoqi sunyi kupuq ruso, tedi munene gadi nungoqi kitaqu nge kas kin sunyi pe tende ko.
*Kandozi* Naayaruri, yareeruri, yusur siyaa yamakaturi kuschima. Siyangaz kuseeruri, siyaa yamayaruri, urutamari nuwash taatssa; anush washunandarisha taachchi.
*Kanite* Nagaya kumatamia mo lalo tala hu-maletena etena me lamavalesugetama visua kumatela visageta nagaiene mo lokaeta maigahune.
*Kanjobal, Eastern* Ok lajwok in watxꞌnen e lugar tuꞌ, cax ok in jay pax junelxa, axa ex ul wiontok wetok tuꞌ, yet watxꞌ a bay ayin ecꞌ tuꞌ, a tuꞌ ok ex ayjok ecꞌ wetok.
*Kanjobal, Western (Akateko)* Oj lawoj jin waꞌnen je lugar tuꞌ, catuꞌ oj jin jul pax junel xa. Catuꞌ oj jex wiꞌontoj wetoj an, yet watxꞌ jaꞌ bey ey jin ecꞌ tuꞌ, jaꞌ tuꞌ oj jex ey ecꞌ wetoj an.
*Kapingamarangi* I muli dagu hagatogomaalia di godou lohongo, gei au ga hanimoi labelaa, ga lahi goodou gi di gowaa dela e noho iei au, ga madalia Au.
*Kara* Ne taa falet xena faigotan a nobina xami e ne taa ulaamaan xena xel nami talo mi taa fe taagul xuvul paga.
*Karaïbs* Ikura'ma'san mero wo'take rapa ajaijeine. Iwara ro moro ywaitopo po amyjaron enapa maita'ton.
*Karajá* Ariwinymy arahudi tahe ixybyle aòrysymy adòòsekre. Tahe aradyrenykre titxibo‑txi aratxireriò kaiboho tule matxibenykre.
*Kashibo-Kakataibo* Mëníoxunbëtsini cana anumi ꞌëbë ꞌinun mitsu bitsi utëcënuxun ꞌain, ꞌëx anu ꞌicë anumi mitsux ꞌëbë ꞌinun.
*Kashinawa* Janu matudi ka en jiweai anu man idiatiduwen taea kaxun bebunkidi en matu pewaxuin kaxanaii. Ana juxun en matu iyuxanaii, janu nun jiwenunbunan— itan
*Kayabí* Pẽnupawa mogatyrũmaw ire nipo je tejua pẽ nupe, pẽ nerawau peu tejepyri pẽ mogyau.
*Kayapó* Dja ba ar anhũrkwão mex kadjy tẽ:n kam akubyn ajte ar awỳr bôx. Ne kam arỳm mã amikôt ar adjan ar ajo tẽ. Be, mỳj kadjy? Bir gwaj arek baro'ã ar baba kadjy.
*Keapara, Kalo* Ne aagona, gomi gemi kapu pana kala-maavua. Pana kala-maavu gatua vou, pana waikule-wai, gomi panama vaimi au ria pita talu. Pe au ariginai pana talu, gomi maki au ria pita talu.
*Kein* Iz simai ag dabun empip suban kasai maimai, koli alaimai, ag imaraimai, simai, iza ibail ereg damamen.
*Kekchí* Nak ac xya̱lo' le̱ na'aj, tincha̱lk cui'chic ut texinc'am cuiq'uin re nak bar cua̱nkin la̱in, aran ajcui' cua̱nkex la̱ex.
*Kewa, East* Nimina pirape su puma makiritaoma sumare nimi mulalo epalua. Go pea-le naa raapu piramina.
*Kewa, West* Nimina pirape su pua managolaawa suare nimi mulalo epalua. Goa pea-ga niaa raapu piramina.
*Keyagana* Haiꞌna notapimo alo huꞌna lapateteꞌnaeꞌmo nagaegiꞌeꞌmo magokepi haita lokaeta maisunafeꞌmo emiꞌneꞌna lapavalesugeta uta haigune.
*KJ2000* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there you may be also.
*KJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Kobon* Yad am kau kalöp gɨ jɨn gem, apem kalöp uɫ gɨ dam, yad mɨdeinabin au kale aip seg mɨdeinabun.
*Komba* Nâ âim mirâ kiaŋziŋ kubikŋâ âburem ga diiziŋga nâ sot âi ândibi.
*Kor* 가서 너희를 위하여 처소를 예비하면 내가 다시 와서 너희를 내게로 영접하여 나 있는 곳에 너희도 있게 하리라
*Korafe-Yegha* Na oroko yama nenda vasa esimbugedo, namonde dabade irari dae sedo, jovereghe foa ne unumbe budo, nanda vasada yarena.
*Koreguaje* Care'va pi'ni jo'e ichejana rani ũcuachejana saja'mʉ chʉ'ʉ mʉsanʉkonare, chʉ'ʉ pa'ichejare ja'me sani paapʉ chini.
*Kosena* kemó iyúnda kentí maruꞌá utoꞌmayaa umátinkanaeꞌa iyúne. usauwéꞌmaeꞌo kuntíꞌmaeꞌo íyónda kemó máyaundaraꞌa uménaaowe. mirá onaꞌá kesé ménaaowe.
*KR1776* Ja vaikka minä menen pois valmistamaan teille siaa, niin minä tulen jälleen ja otan teidät tyköni, että kussa minä olen, siellä pitää myös teidän oleman.
*KR33/38* Ja vaikka minä menen valmistamaan teille sijaa, tulen minä takaisin ja otan teidät tyköni, että tekin olisitte siellä, missä minä olen.
*Krumen Plapo* 'Bʋ mɔ, 'nɩ ‑mu, 'nɩ ‑wɛ 'aan bʋnɩɩlɛ ‑mɔ, ‑ɛ ‑bɩ 'n di 'lɩ 'nɩ di, 'mʋ 'a mʋ gba, ‑ɛ di꞊e nu, ‑tɩtɛ ‑mʋ', 'n nɩ 'ʋ, a 'mʋ 'ʋ nɩ ‑wɛ.
*Kuanua* Ma ba iau vana, ma iau mal pa ra kuba i vavat, ina vut mulai, ma ina agure pa avat piragu; upi avat bula, avat a ki ta nam ra gunan ba iau ki ie.
*Kuman* Ana na pindre angaino dumo ake kuno ertre, na ende ikine undre ene auro i-yeimbo, ana na moraglmara igle nono akiye moramga.
*Kuna, Border* “Tenal an pemalga neg nudane-choggu, al pemal pato wismaldo, an pemalga neg nudajal, an kannan pemal-aminonibalo pemal anpak mes negal. Al an pia megódin, pemal tebal anpak mes megmogo.
*Kuna, San Blas* An bemar-idu-naogu, an bemarga neg-guagwar-sisale, an bemar-sudagega gannar an danibaloed. Adi, an-gudiguoedgi, bemar anba gudii gumogagar.
*Kunimaipa* Met ne garos sat arim zei hepekez poñ ba oñ batomapuhoh maot erat ari ba evizoman dari honeo helakapuh poek hek.
*Kuot* Ga leba rala orangarang pianam ming, tie eba ina terigirang ga milagirang me toi, meba gat mimi ba le mionang na urie pianam la tunama una.
*Lacandón* Cu ts'ocar in tsoyquintique', je' in ca' tare' quir in pʌyiquechex soc rajra' ti' yʌnechex tu' yʌnen.
*LEB* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself, so that where I am, you may be also.
*Letuama* (-)
*LHB* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there you may be also.
*LOGOS* And if I go and prepare a place for you, I will come again and I will receive you unto Myself; so that where I am, there you may be also.
*LSG* Et, lorsque je m'en serai allé, et que je vous aurai préparé une place, je reviendrai, et je vous prendrai avec moi, afin que là où je suis vous y soyez aussi.
*LT-BTZ* Kai nuėjęs paruošiu, vėl sugrįšiu ir jus pas save pasiimsiu, kad jūs būtumėte ten, kur ir Aš.
*Luther 1545* Und ob ich hinginge, euch die Stätte zu bereiten, will ich doch wiederkommen und euch zu mir nehmen, auf daß ihr seid, wo ich bin.
*Luther 1912* Und wenn ich hingehe euch die Stätte zu bereiten, so will ich wiederkommen und euch zu mir nehmen, auf dass ihr seid, wo ich bin.
*Machiguenga* Impogini noatakera novetsikaigutempirora nompigaate nagaigutempira kameti piaigakeniri pintimaigakera anta naroku.
*Macuna* Ito wacõri mʉa ñarotijʉri queno tĩogʉ̃ mʉcana tʉdi wadigʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ ñarojʉ mʉa ñatoni mʉare ãmigʉ̃ ejagʉ yigʉja yʉ.
*Macushi* Moropai amîrîꞌnîkon ton pe ikonekasauꞌya ya, uuipî inîꞌrî amîrîꞌnîkon eraꞌmai, uupia aakoꞌmamîkonpa. Oꞌnon pata uukoꞌmamî ya, miarî nîrî uupia aakoꞌmamîkonpa.
*Madak* E, ani ini kui ko ani otokunasiwa ani ai tani ani ga ku da kinani a ra'aikonda. Wosiwa a dau ko kumbwa kunu okwe ani ga funda nu da ki.
*Madak* Dola anat pas ugo, ana lox agagas tengkot tinimi, la anabamlong bok la ana lam ka nimi ri mo lemenemen nenia ana nemen teren kusu nemi bok miba nemen eburu minia.
*Maka* Quꞌ haktax qaꞌ hajiꞌlet paꞌquꞌ etsetꞌiꞌiƚ, qaꞌ hetpiljuꞌ iye hatseꞌ, maꞌ qaꞌ kꞌekaxiꞌƚphaꞌm qaꞌ ewiꞌƚ jinaꞌniꞌ naꞌ haꞌniꞌ.
*Malagasy* Ary raha handeha hamboatra fitoerana ho anareo Aho, dia ho avy indray ka handray anareo ho any amiko, ka izay itoerako no hitoeranareo koa.
*Malei-Hote* Yaha ek yapôpêk môlônim loŋ. Êŋ ma tem yandealêm ek yanja môlô ek nômô loŋ êŋ imbiŋ ya.
*Mam, Central* Ex nya noq oꞌkx tuꞌn ma chinka bꞌinchilte kynajbꞌila; qalaꞌ ok chin ula juntl majl kꞌlel kyeꞌy, tuꞌntzin kyteꞌn junx wukꞌiy te jun majx toj kyaꞌj.
*Mam, Northern* Oc nxiꞌye ex oc tbaj nbinchaꞌne jun cynajbile, chin ule juntl maj ex che xel wiꞌne wucꞌile tuꞌntzun cytene wucꞌile jatum chin tele.
*Mam, Todos Santos* Bix ka ma chin aja jkolte cynajbila, jax chin ul meltzꞌaja juntl maj, bix cxeꞌl nchmoꞌna ejeeꞌy, cuma waja tuꞌn cytena junx wuyena.
*Mangga Buang* Ke, sana galo taaku jung na vêêl e mem saanom gako ham jak-ambe yanaah mando, in taaku sen sa mandôô-to ond ham e mando gaving.
*Mangseng* Na aro ve tho monsi meumu mo i vus, aro tho lo werer me, mo tho wola thomu, mo o voth tomo nge tho, nge wop ako tho voth nge.
*Maori* A ki te haere ahau ki te mea wahi hei tukunga ake mo koutou, ka haere mai ano ahau, a ka tango i a koutou ki ahau; kia noho ai hoki koutou ki te wahi e noho ai ahau.
*Maprik* Guné ragunéran ga waba dé kwao. Wuné ye guna ga miték yaké wuné yo. Miték yatakne wuné tépa gwaamale yae gunat kwolawuru wuné wale ye wuné wale raké guné yo.
*Mapudungun* Fey dew amutuli ka küme elmetuli kiñe küme mülewe, ka wiñome küpatuan tamün yewpatuafiel ta eymün, femngechi ta eymün mülepuaymün chew ñi müleputuael ta iñche.
*Margos Quechua* Camarircamurnami cutimushag gamcunata pushanäpag. Tsaynogpami noga tashgä cagcho gamcunapis tanquipag.
*Marik* Aya esel, ãgenei modoũ dodok afel fen, aya ã geid tabodõf nigin, aya kelau gei ayeĩf, are ãg aya abodok nẽ an ubodõgouf nigin.
*Martin* Et quand je m'en serai allé, et que je vous aurai préparé le lieu, je retournerai, et je vous prendrai avec moi; afin que là où je suis, vous y soyez aussi.
*Maskelynes* Nǝboŋ nǝb̃eutaut hǝn naut samito b̃inoŋ, dereh netǝlmam, sǝhar gamit hǝn mǝtb̃egǝm toh mai ginau, hǝn mǝtb̃itoh tin mai ginau len naut nototohtoh lan.
*Matsés* “Adquid iquec,” quiash ëbia nidshun con Pa chiendambi. “Ëbi tantiaquido neque. Nuquibëdi tabadmenuna,” quequin chiendambi. Adashic ëbi yacno mibi buanuec choaindabi.
*Matthew* And yf I go to prepare a place for you, I wyl come agayne, and receyue you euen vnto my self, that wher I am, there may ye be also.
*Mauwake* Ne yo ikip epa nia saliwap-puomap nainiw ekapep nia aawemkun ikiwep yena ikaiyem neeke efamiya ikowen.
*Maxakalí* 'Ũgmõg putup, tu' max mĩy putup 'ãpip'ax, tu putpuk nũn putup, tu 'ãxop mõgãp-tup, xayĩy pip 'ãpip'ax tu 'ũgmũtik.
*Maya-mopán* —Le'ec ca' xiquen in wutzquinte'ex a cuuchili, ca' wataquen in ch'a'e'ex. Ti baalo'o, le'ec tuba que'enene, te'i ilic a beele'ex,— cu t'an a Jesusu.
*Mazahua* Nuzgö na cjuana rá magö, rá ma xã'mãgö nu ja je rí bübügueji. Pero rá ẽtcjö na yeje. Rá sints'iji ngue c'ua nu ja je rá magö, nu'tsc'eji xo rí ma bübügueji nu.
*Mazateco de Ayautla* 'Ba tsa kjuik'enda_nuu̱ nga'nde, 'ba=tsa'en kjua'ekja'a ngani_nuu̱, tuxi 'ba nde kio kuetsubañu ña kuatejñaa̱.
*Mazateco de Chiquihuitlán* Hane hya xi ha cëjë cavëhë́ndaja cahndë́ xi cuma nuju ne, sehe cúya nga, hane cjuë́cojo nuju, cojo sa xi hiscan xi cuitejña ne, hacuaha ngajan cuinechun.
*Mazateco de Huautla* Tsa² cjoia¹³, tsa² si³nta³chon³-no³ ˀnte³, cjoa²ˀai⁴ nqui²ntia³-nia³. Scoe²tjao²-no³ tˀa³tsˀan⁴, jme¹-ni³ nca³ cˀoa⁴-ti⁴ jon² ya⁴ coi⁴yo³-si¹nio³, jña³ nca³ ti²jna⁴ nca³ an³.
*Mazateco Eloxochitlán* Koni 'sín nga tífia nga tífìkindá‑no i̱'nde, 'koa̱á ti̱'sín kjí'i̱ india‑na, mé‑ni nga íko̱‑no nga ya̱ ki̱tsa̱jna‑te ya̱ ñánda̱ nga kóti̱jna ra 'a̱n.
*Mazateco San Jeronimo* Koni s'ín kjián nga kìndaà‑nò i̱'nde, k'oa̱á ti̱s'ín kjoia̱a ìjngoò k'a nga kjíko̱‑nò, mé‑ne ya̱ ñánda kóti̱jna, ti̱koa̱ ya̱ ki̱tsa̱jnako̱‑ná.
*Mekeo* Ke lau alalao afumi alapafua ageka aisama, alamue alamai alaafimi fou agalao, ega koa oi isafa lau kapai alaagu egae fou faagu laoma.
*Miniafia* Ayu anan kwa a efan anayayabuna ufunamaim boro taiyuwu anamatabir anan ananawiyi bairi tanan ayu menamaim ama’am kwa boro imaim kwanama.
*Mixe de Coatlán* E co ɨɨch anajty tɨ nba'ttɨgɨ̈yɨch, e tɨ ni'ixɨɨyɨch tzɨnaaydac jayɨjp mɨɨd miich ajcxy ycɨxpɨ, huin'it ajcxy nihuimbidɨpy, jëbɨ ɨɨch ajt naydügmujcɨm, jɨgɨx ma anajty n'ityɨch, nañ jiiby miich ajcxy m'idɨpy.
*Mixe de Guichicovi* Cooc̈h jim̱ nnøcxa'añ, cädaactägatsáam̱bøch jadähóocägumbä. Mänítøch mijts jim̱ ngøx̱y woonøcxa'añ maac̈h nhida'añän. Näguipxy hajxy jim̱ nhidáaṉäm.
*Mixe de Juquila* Es nétʉts nmínʉt jatʉgok es nyajnʉjxtʉdʉts miits es mjiky'áttʉt mʉt ʉj.
*Mixe de Tlahuitoltepec* Jøts kuts øts wyɨnaty tø nnijkxy, jøts kuts øts ja wyɨnaty tø n'a'ejxɨ ja tsɨnaadya̱a̱jk, wɨnets ø nme'ent jadɨgojk jøts mee nmøødɨñɨt, jøts nay jap mjujky'a̱ttɨt ma̱ øts ɨdø'øn jap ndsɨnaawya̱'a̱ñ.
*Mixe de Totontepec* Ax kuts a̱ts miitse'e na̱jkx je̱ it n'apa̱a̱jmtkijada, van'itts a̱tse'e nmiinnuvat je̱ts a̱ts miitse'e min nyaktso̱o̱'ndini, ve'em tse'e je̱m m'ijttuvat joma ve'e a̱ts.
*Mixteco de Atatláhuca* Te jeē quihín rī sátūhva ri nuū cóyūcu ró, te ndiji ri quinaquihin ri rohó quíhīn yō, návāha suni coyūcu ró nuū cóndee maá rí.
*Mixteco de Chayuco* Ta tatu cuhin ta zanduvehi nu cua cundyaa ndo, cua quisi inga saha ta naquihin sii ndo vatyi cuhun ndo ta cundyaa ndo nu cua cundyei.
*Mixteco de Diuxi y Tilantongo* Nu'u‑r, xa kada tu'a‑r ve'e koio mee‑n, te ndii‑r, xa kandeka ña'a‑r jɨ'ɨn, xa kutuu va'a koio mee‑n nuu kutuu mee‑r.
*Mixteco de Jamiltepec* Ta cha yaha cha cuhin ta sanduvahi nu coo ndo, ta cuquichi inga chaha, quichi naquehin chi ndo. Tacuhva cunyaa ndo nu cuacunyai.
*Mixteco de Peñoles* Te dǎtnùní quixi tucu‑í te candeca ñaha‑ǐ xii‑ndo quɨ̌hɨ́ⁿ cuèndá ɨɨⁿ‑ni xìchi cundecu‑o.
*Mixteco de Pinotepa Nacional* Tu cua cuhin, ta cua tiso vahi nu cua coo ndo, cua quichi ndico tuqui, vati cua quichi quihin yu chihin ndo. Chacan cuu cha cua coo tahan ndo nu cua coi,
*Mixteco de San Juan Coatzospan* Te kuē'én u é xtūví tu'vé u mí kuntōo nto ne, ki'xi xtuku ú, kixnakueká u nto, vata koo é kuntoo dadɨɨ nto nī ko mí kutuví u.
*Mixteco de San Juan Colorado* Tsa yaha̱ tsa cuhun yu janduvaha yu nu coo ndo, tan cua quitsi nyico yu inga tsaha, quitsi naquihin yu tsi ndo tyin cuyucu ndo nu cua cunyaa yu.
*Mixteco de San Miguel el Grande* Te nú kua'a̱n‑ri̱ sátu̱'a‑ri̱ ve'e kuxiu̱kú‑ró, te nchaa̱‑ri̱ kinastútú‑rí róó ki'o̱n. Náva̱'a nuu̱ kúnchaa̱ máá‑rí‑ún, suni yúan kuxiu̱kú‑ró.
*Mixteco de Silacayoapan* Tá sa̱ ná quee e̱ cu̱hu̱n i̱ ta tá sa̱ ná caja ndíví i̱ nu̱ú canduu ndó cán já quixi tucu u̱ ndiquehe e̱ ndo̱hó já ná cu̱hu̱n ndó canduu ndó xi̱hín i̱ mé nu̱ú coo i̱ cán.
*Mixteco de Sto. Tomás Ocotepec* De jā quíhīn ni sāhá tūha nī, de ndiji nī quinacueca nī ndá nú cōhōn, tácua suni cundeē nū nūū cundeē maá nī.
*Mixteco de Tezoatlán de Segura y Luna* Dá tá ni̱ ndi'i ni̱ sa'i̱n ni̱ kenduui̱ noo̱ kandei ndó, dá kixi tukui nakuakai ndo̱'ó kandakai ko'i̱n, dá kía̱n noo̱ kooi, ñoó kandei ta'ani ndó.
*Mixteco de Yosondúa* Ki'in ri ti satu'va ri nuu kunchuku ra. Ti nu ja ni kuu nakoo, nandeokuñɨ tuku ri ti nchaa ri kii nukuaka ri ro'o naa ra, nava na kunchuku ra nuu kuncha ri yukan.
*Mixteco del Sur de Puebla* Daaní, na nsihi quideàmà, dandu icúmî naxicocuíìn nàcuàqui mii‑nsiá nùhù‑ndà sàhà‑ñá cutnaha‑nda cundoo‑nda yucán.
*MKJV1962* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself, so that where I am, you may be also.
*Mountain Koiali* Iale dana tiniege laheho oe uvu kebia hoesegevei gabiaito tota hoilahai lohoniege la malevege lana daluvuta keve teve. Iliege di uale keve lana daluvuta uve.
*Mufian* Aeꞌ iꞌi efeꞌma egandomba wambel ipeꞌimbilima owagama itanimai efaꞌepa pefeꞌ pepe pelome. Eaꞌ anamba aeꞌ egapoma, ipaꞌ wapani pepe anamba atogon pelome.
*Muinane* Jaabo jino ofoobo amɨɨhai mihicajimañehejeque iimibachuudɨ siino saaji; amɨɨhaico ɨɨcɨvaabo. Jaamo uujoho iicahɨgo amɨɨhai tollɨro mihicaji.
*Mundurukú* — Cum õn. Eydopdopap'a oyamuxipan eyajẽmjẽmap'am — io'e. — Eydakoy ocepit eydopdopap'a muxipan puje — io'e. — Onuyapka kay õn jeydujuxe. Onuyapka be epesop soat em — io'e.
*Muyuw* “Ban bakatineg miven, igaw mo baw va̱gan kid bakaweimiy banaweimiy wagunaven, sigwey yakamiy mo bitasesus.
*Naasioi* Diiꞌ otoriainooꞌ osi neri bakeamira napoꞌ toromaravaing, eeꞌnoko ning-anko poꞌantarampiaing teꞌ ning oꞌnoainooꞌ diiꞌ otoriainaꞌ.
*Nabak* Neŋ pi meti mundumin beke weyaŋne weyaŋne pema delaŋ zemeŋgut naman gilik zemkoti indatima nsakwep meti neŋmak ke mamambanup.
*Nadëb* Ỹ basëëk bë tyw nꞌaa ỹ benäm hyb nꞌaa. Tii bä ỹ matëëh da bë ỹ mahũũm hyb nꞌaa wë ỹỹ, ỹ bawät bä bë babok hyb nꞌaa na-ããj hẽ.
*Náhuatl de Guerrero* Niman ijcuac yonitlan, ocsejpa nihuajlas para nemechhuicas para nemejhuamej no nennemisquej campa nejhua ninemis.
*Náhuatl de la Huasteca central* Huan quema ya nimechsencahuilijtos amochaj, huajca sempa nihualas huan nimechhuicas para anitztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Huasteca Occidental* Huan quema ya nimechsencahuilijtos amochajchaj, huajca sempa nihualas huan nimechhuicas para anitztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Huasteca Oriental* Huan quema ya nimechsencahuilijtos imochajchaj, huajca sampa nihualasoc huan nimechhuicas para initztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Sierra de Puebla* Huan como Nejuatzin niyó namechsesecotaliliti ya ne caltzitzin, ijcuacón Nejuatzin ocsepa nimohualuicas nican talticpac para namechajocuiquiu huan namechuicatiu nepa campa eluiyactzinco campa noixpantzinco. Huan ijcón campa Nejuatzin niyetos, namejuan no ompa nanyetosque sen nachipa.
*Náhuatl de Michoacán* Huan sinda nías pa annimijchijchihuilis capa ancayas, cuaquín nihualas oc sejpa pa annimitzanas, pa yoje ancayas amhuanten capa nehual niunca.
*Náhuatl de Tetelcingo* Hua tlö neya hua necyejyectlöliti locör para nemejua, nehuölös ocsajpa, hua naja nemiechönaqui, para que cöne naja neyes, nemejua nuyejque ompa nenyesque.
*Náhuatl de Zacatlán, Ahuacatlán y Tepetzintla* Uan satepan ihcuac yoniah uan yonyehyectlalih namochantzin, niuitz ocsipa uan innamechonuicas nouan. Ohcon campa neh nisqui, noiuqui namehuantzitzin ompa namonisqueh.
*Náhuatl del Norte de Oaxaca* (-)
*Náhuatl del Norte de Puebla* Huan satepa ic niyas huan namechtlayectlalilis canin nanyesque, nihualas oc sepa huan namechuicas, huan namehhuanten nanyesque sansecnin canin nehhuatl niyes.
*Nakanai* Ale eau ge goio ge raragi la muli mutou. Tio mai eau ge raragi kaluvuti la muli mutouo, eau ge beu loua somai ge puli amutou soio taku veia amuto ge pou vikapopo leau oio vola. Eia ge mai ele, la mautu ale eau ge pou ovolao, amuto tai ge vikapopo leau ovolao.
*Nambikuára* Na¹kxai²nãn²tu̱³, ĩ³na¹kxai²nãn²tu̱³, wxa²ha³lo²a² sa²hau³ko³ta³lun²kxi¹nx2ta¹kxai²nãn²tu̱³, ã³wa̱³li¹xi²na¹tu¹wi¹. Na¹kxai²nãn²tu̱³, ã³sa²so¹nx2ta¹tu¹wi¹. Kan²txi³ yxau³ya³sa²si¹nx2ta¹jau³su² nx2ta¹tu¹wi¹. Na¹kxai²nãn²tu̱³, ha³lo²a² ĩ²li³jut3sũ̱³ju³ta² he¹a¹tãu³a¹ yxau³ya³sah¹lxin¹tu¹wi¹.
*NBG* idę przygotować wam miejsce. A gdy odejdę oraz przygotuję wam miejsce, znowu przychodzę i ze sobą zabiorę was do siebie, abyście gdzie ja jestem, także wy żyli.
*NeÜ-bibel.heute* Und wenn ich hingegangen bin und euch den Platz vorbereitet habe, werde ich wiederkommen und euch zu mir holen, damit auch ihr da seid, wo ich bin.
*Ngäbere* Ye erere ti näinta kä ükete munkrä, yebti ti jatadita mun tuenta, kä näin mun ngwena jabe angwane, ti tädi ti Rün känti, ye känti mun tädi ketetibe tibe, abkokäre ti näin mun ngwena.
*NHEB* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-JE* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-JM* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-ME* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-YHWH* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Nii* Na pup konu ełe er ka er sep kin, nga orung op, enim kin ouni bin. Ei yi mił, na mułmbii konu ełe, enim na kin ouni mułngii ku.”
*Nkonya* Nɩ́ nɔyɔ́ yɛ́la otsiákpá amʋ yáɩ́ mlɩ tá á, néyinkí bá bɛkpa mlɩ yáa mɩ́ ɩwɩ wá, mɛ́nɩ mlétsiá ɔtɩ́nɛ́á mbʋ.
*Nobonob* Da uḵen, ahilag aben babaiṯoya amu da eḏuen uḏien, omalaṯe goḵul. Aḏinu? Da daaḵulp̱a amu, ag da ele daagnig.
*Nomatsiguenga* Cara najáqueca nobetsicaiguëmiro pongotsi, aique nopigasitaigaantimi Naro nágaiganajimi canta, atiraca ninë obirojegui aitosati pintiomoquina.
*Northern Pastaza Quichua* Ñáuca risha chi lugarta cangunaraicu puruntushcahuasha, cutillata shamungarauni cangunata ñucahuan pushangahua, ñuca aungaraushca lugarllaita cangunahuas aungahua.
*Nyndrou* I buku jo ilih bwena lowosani iri nadu asiu marakon nane doh ano, jo kameh eme hamon ja ta akohok aha ala ado hawek. Tasah jo aso-ok aha kameh ame ado hawek ado kon kameh jo udu aliy.
*O'odham* k ia ep wo jiwia k ia wo em‑ui mamt an wo ni‑wehmajk.
*OEBcw* And, since I go and prepare a place for you, I will return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*OEBus* And, since I go and prepare a place for you, I will return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*Omie* Vaꞌoromo jemesi röhoho avohëhonugoromo vuonoröꞌö rueromo söjëvoromo nasirëro vaꞌejöjo ëhuro naehu hijajire jemëꞌo ë raromoꞌirarijego.
*OPV* و اگر بروم و از برای شما مکانی حاضر کنم، بازمی آیم و شما را برداشته با خود خواهم برد تا جایی که من می باشم شما نیز باشید.
*Otomí de Tenango* Nu̱'mø dá̱ magä p'ʉya ngue güí̱ nsägä ha gui̱ nsäyahʉ, ga̱ ma ɛ̱cä ma̱høn'a̱ p'ʉya ga̱ sixa̱hʉ, n'namhma̱ ngue 'dap'ʉ ga̱ m'mʉhmʉ.
*Otomí del estado de México* Diguebbʉ ya, bbʉ ya xcrú jojqui, xcuá cojcö pa gu tzixquijʉ. Pʉ jabʉ gu hmʉjcö, guehquitjoguɛjʉ gui ma grí hmʉpjʉ pʉ hne̱je̱.
*Otomí del Oriente* Nɛ nu'bʉ dá mbagä ba hoc'ahʉ bʉ dam 'bʉhmbʉ, nɛ ba pengä mahøn'a ga six ahʉ bʉ ngue 'darpʉ dam 'bʉhmbʉ bʉya.
*Otomí del Poniente* Ne xka ma ga hok'ahu̱ habu̱ gi 'bu̱hu̱, ma ga pengase̱ ga tsix'ahu̱, ne njap'u̱ mahye̱gi ga 'bu̱huihu̱, ne habu̱ ga 'bu̱ka ka gi 'bu̱hu̱nu̱ n'ehe.
*Otomí del Valle del Mezquital* Ne xcrá ma pa ga hoc'a'ihʉ habʉ gui 'bʉhʉ, ma ga yopa pengui pa ga tsix'a'ihʉ pa gui 'bʉhʉ habʉ ma ga 'bʉca.
*Páez* Sa' u'jrra cytee i'cue'sh pa'jwa'ja's pjeu'jrra', qui' shawendu'nja i'cue'shtyi pe'jna u'jya', cyaj i'cue'shva andy ũsnitey andy yacj ij ũsune'cue.
*Paiute* (-)
*Pajonal Asheninka* Aririka nomatemiro pijeekantyaari, ari napiitaatero nopiyashiiyakitemini nagaeyaatemini. Aritaki notsipatapaakimi nojeekinta naari.
*Parecis* Noxanite hoka memere namoka hoka nahaikoahetaite hoka nanoloka xiso hoka xisaona nohaliye — nexa.
*Pastaza Quechua* Kaymanta rishpayni alichak risha wasikichikunarayku. Chaywasha kutimusha kankunata pushanaynipa ñukawa pakta kawsanaykichipa. Yapa munani kankunapas kanaykichipa maypimi ñukaka kasha chaypi.
*Patpatar* Ma ing iau te haan ma iau te tagure tar numuat ta subaan, iau ni tapukus balin nigi me kap leh muat wara uram ho iau waing muat na kis mah tano subaan iau kis taar kaia.
*Paumarí* Avaibavinia a'onira okaibavijahahivini naothinia, ojoiki bana ho a'onira onikhavini bana, ovahojaki kania avahojaja kaimoni.
*PBG* Idę, abym wam zgotował miejsce; a gdy odejdę i zgotuję wam miejsce, przyjdę zasię i wezmę was do siebie, żebyście, gdziem ja jest, i wy byli.
*Pele-Ata* Ia lexe eni alai apaipounu kaveutusinge ukalu, la sou alivu aneꞌe sou anoꞌinge sou nengeꞌa talai taxolu tapita no tuala ane ne.
*Piapoco* Nudécanáamicué nùacawa píicha, yá nuchùnìacuéca nacái pìyacatáipiná, yásí nuèpùacawa néese àniwa, yá nutécué pía núapichawa, yéewacaténácué pìyapináca núapicha aléera nùyacataléca.
*Piratapuyo* Sa yegʉ mʉsa ijiatore quehno tuhasa, tojoa taʉtja yʉhʉ. Sa yegʉ yʉhʉ cahapʉ mʉsa ijiatire mʉsare negʉ ahtaʉtja yʉhʉ.
*Pokomchi* Ru'um aj coric chi je' re', re' hin nik'or wo' aweh tak nok nitik'a̱b chic cho wach awih'ic tak wu̱c', nanisoljic wo' chic cho chi acojoric tak pan jenaj wach wih'ic wu̱c' i hin, reh chi pa' naniwih'ic i hin ar wo' na̱wih'ic hat-tak.
*Pon* Ma I kola kaonopada deu ’mail, I pan puredo, uk komail dong ia. Pwe wasa I kin mi ia, komail en pil mi ia.
*Popoloca de San Juan Atzingo* A̱ ntá tí sátsjiyá si̱ntayóxian, ntá tió tsjixin ntá ts'inka ínaá, ntá sátsji̱ni kíxin jahará kja̱xin chrók'uejorá ntiha tí tsjak'é janhan.
*Popoloca de San Marcos Tlacoyalco* Co are onchao sehe cain cosa, janha sihi iná para sirroaha ra co satsjin na nttiha para que sintte ra ẍajeho lugar tti janha sarihi.
*Popoluca de la sierra* Siiga nɨcpa maŋwɨ̱tsagáy tu̱m lugar para mimicht́am, jesɨc amiñgacpa e̱ybɨc iga mananɨctámpa, iga ju̱t́ ait́pa aɨch je̱mt́im miit́t́ámpa mimicht́am.
*PUBG* A gdy odejdę i przygotuję wam miejsce, przyjdę znowu i wezmę was do siebie, żebyście, gdzie ja jestem, i wy byli.
*Qaqet* Be ngua tit be saip ngua muvem ne ama mugunes bareq a ngen, de diip ngu guirl. Be diip ngua ra ngen ip kurli ngen, ngene na ngua lua sagel kurli ngua. I ngu narliip ngene na ngua savet gua luqupki.
*Qeuchua Sur de Conchucos* Alistapacascamurnam cutimushä gamcunata pushanäpä. Tsaynöpam noga tärangä cagchö gamcunawan täräshun.
*Quechua* Puripuspa, kancunapaj uj lugarta waquichispa, ujtawan jamusaj kancunata pusacapunaypaj, maypichus cachcani chayllapitaj kancunapas canayquichispaj.
*Quechua Cajamarca* Chaymandaqam syilupi qamkunapaq chay lugarta allichashpa, rini kutimuq apashunayllapa, chay kashqaypi qamkunapis pullay kanaykillapa.
*Quechua de Bolivia Central* Noka rishani, chaymanka ñanta rejsinquichejña, —nerka Jesús.
*Quechua Huamalies* Alistarcamurnami cutimushä gamcunata pushanäpä. Saynöpami noga tashgä cagcho gamcunapis täyanquipä.
*Quechua Huaylas* Ewarir alistar usharirnam, cutimushaq pushacuyänaqpaq. Noqa canqächonam qamcunapis cayämunqui.
*Quechua Lambayeque* Chaynu rir lugarta kamkachirnaqa, qashan tikrakamushaq Taytaypa wasinmanna apashunayllapapaq. Chaynuqami chay maypiĉhi nuqa kayashaypina qamkunapis kankillapa.
*Quechua Norte de Conchucos* Tsaynö aywasquir alistascamurnam gamcunata pushayänagpag cutimushag. Tsaymi noga täcungächö gamcunawanpis pagta shumag cushishga täcushun.
*Quechua Norte de Junín* Chaypitam nä aywarurga maychru capäcunaypagsi nä camarircurga yapay cutimushag. Jinarcurmi noga quiquï chrasquicurcäshay gamcunas noga cangächru capäcunaypag.
*Quechua Panao* Camaricuriycur, pushanajpaj cutimushaj. Papänïpa wasinćhu llapanchi cawashunpaj.
*Quechua San Martín* Wasikichita rurashpana kashkan shamusha pushaknikichi chaypi ñukawan tantalla kawsanaykichipa.
*Quiche, CO* Aretak in benak chic, bantajinak chi u banic ri ja ri quixc'oji wi, quinpe chi na che i c'amic bi wuc' rech ri ix quixec'ol chila' jawije' ri in c'o wi.
*Quiche, CO(n)* Aretaq in b'enaq chik, b'antajinaq chi u b'anik ri ja ri kixk'oji wi, kinpe chi na che i k'amik b'i wuk' rech ri ix kixek'ol chila' jawije' ri in k'o wi.
*R-Valera* Y si me fuere, y os aparejare lugar, vendré otra vez, y os tomaré á mí mismo: para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*Rikbaktsa* Aba piksi. Ahawanu sapy pikymy zeka ahabo myziksizo. Pahaoktyhyryk. Iwaze katuk tsinapykyryknaha. Ahawahi katuk tsinapykyryknaha. Katuk tu tsipahasapynaha.
*ROB* Şi dacă Mă voi duce şi vă voi găti loc, iarăşi voi veni şi vă voi lua la Mine, ca să fiţi şi voi unde sunt Eu.
*RST* И когда пойду и приготовлю вам место, приду опять и возьму вас к Себе, чтобы и вы были, где Я.
*RVG* Y si me fuere y os preparare lugar, vendré otra vez, y os tomaré a mí mismo; para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*Safeyoka* Ngko sekwoe ango itoꞌno yasesɨꞌmo ngko sekumo setɨmayoꞌne asomo wapmne hwoꞌnyoho. Osoꞌno sekwo ngkoꞌnjo afa nohopo humentɨhwanefoho.
*Saramaccan* Nöö mi o go ala go seeka kamian da unu te mi kaba, nöö mi o toona ko tei unu, be mi ku unu dë makandi ala.
*Sateré-Mawé* Maꞌato waku yne eiꞌyat koꞌi itote hawyi ti aru ariot i ehowawi e. Miꞌi hawyi ti aru aikope Uito areĩneꞌen miꞌi hap tote raꞌyn eweikupteꞌen e. Eiwehytꞌok to uiwyriaꞌin areꞌe aru ehepe uimohey haria Uiꞌywot etama pe e aru.
*SBLGNT* καὶ ἐὰν πορευθῶ καὶ ἑτοιμάσω τόπον ὑμῖν, πάλιν ἔρχομαι καὶ παραλήμψομαι ὑμᾶς πρὸς ἐμαυτόν, ἵνα ὅπου εἰμὶ ἐγὼ καὶ ὑμεῖς ἦτε.
*Schlachterbibel 1951* Und wenn ich hingehe und euch eine Stätte bereite, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen, auf daß auch ihr seid, wo ich bin.
*SEB* Keď odídem a pripravím vám miesto, zasa prídem a vezmem vás k sebe, aby ste aj vy boli tam, kde som ja.
*Secoya* Saisiquëpi pa'i hue̱'ña ne de'hua tëjini ja̱ maca co'i co̱ja'quë a'ë, mësarute sasi'i caquë. Saëna, mësaruje̱ yë'ë pa'i hue̱'ñare pa'ija̱jë caquë.
*Sepik Iwam* Mɨ mhoɨiya kara tɨ om ɨiir dirɨraerar dɨgigi mɨ kara wa swokɨ ɨti kɨmiir nɨkɨunakiyam mɨ taka ɨiya kɨma wɨ tɨ omɨn kara nwowɨn siir hɨrɨn wɨ haɨni nwowi.
*Shahui* Inatohuaꞌ paꞌpato, tapatontahuatënquëmaꞌ, oꞌmantararahuë. Oꞌmantahuato, maquimaranquëmaꞌ. Carëꞌquëmaꞌ yaꞌhuapomaꞌ. Ina marëꞌ oꞌmantararahuë.
*Sharanahua* Cayoshon un mato itishara huashoicaicain. Itishara huatani un afanan matoqui nasoshquin un icano mato ihuiyoi. Ari ufu man ipanon.
*Shipibo* Jain cas̈hon jatíbibo bens̈hoayonas̈hs̈ha, ea joríbai caai. Jatian jos̈honra, en mato ionos̈hiqui; jain ea icáinribi mato inon is̈hon.
*Shuar* Tura iwiaaran amukan ataksha tátatjai. Tura tana yaruaktatjarme, wi pujamunam atumsha pujusúk tusan.
*Siona* Mësacua ba'ija'rute re'huacani, ja'nrëbi, mësacuare se'e inguë raiyë yë'ë. Mësacua'ga yë'ë naconi te'e ba'ijë'ën caguë, mësacuare inguë raiyë yë'ë.
*Siriano* Mʉsã ããrĩburore ãmu odo, dupaturi aarigʉkoa mʉsãrẽ ãĩabu. Irasirirã mʉsãde yʉ pʉrogue yʉ merã ããrĩrãkoa.
*Sirionó* Jenyuchuarã naa jare ra achube jendea cote, jenderao beɨ serese cote. Jẽ nda jẽɨngo beɨ serese pee cote, ae ra aɨco.
*SLT* And if I go and prepare a place for you, again I come, and I will receive you to myself; that where I am, ye might be also.
*Southwestern Cakchiquel* Chubanic re' tak yimba, y can xquimpa chic jun bey, y yixinc'uaj viq'uin, chin che anche' yinc'ue-va yen, chire' chuka' xquixc'ue-va yex.
*Sranan* Te Mi kba meki presi klari gi unu, dan Mi o drai kon teki unu, fu un kan de pe Mi de.
*SRL-DK* I kad otidem i pripravim vam mesto, opet cu doci, i uzecu vas k sebi da i vi budete gde sam ja.
*SRL-DS* I kad otidem i spremim vam mesto, opet cu doci i uzecu vas k sebi, da i vi budete gde sam ja.
*SSEE* Y si me fuere, y os aparejare el lugar, vendré otra vez, y os tomaré a mí mismo, para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*St. Lucian Creole* Apwé mwen alé pwépawé an plas bay zòt, mwen kay déviwé èk mwen kay mennen zòt alé épi mwen. Kon sa koté mwen kay yé-a sé la zòt kay yé tou.
*SV* En zo wanneer Ik heen zal gegaan zijn, en u plaats zal bereid hebben, zo kome Ik weder en zal u tot Mij nemen, opdat gij ook zijn moogt, waar Ik ben.
*Swedish* Och om jag än går bort för att bereda eder rum, så skall jag dock komma igen och taga eder till mig; ty jag vill att där jag är, där skolen I ock vara.
*TAB* At kung ako'y pumaroon at kayo'y maipaghanda ng kalalagyan, ay muling paririto ako, at kayo'y tatanggapin ko sa aking sarili; upang kung saan ako naroroon, kayo naman ay dumoon.
*Tabo, Aramia* Ba꞉bene na la꞉eno haba nihiduilamete gala kapete la꞉ ba꞉bo kopuwatema꞉nemata, ba꞉ba tetelo a hiliyonomate kapimilo naeno habalo ba꞉nemedenama꞉.
*Tabo, Fly River* Ebene na la꞉imano ilukuli bai nosiyodilolete walo ka꞉pete la꞉ ebo ka꞉puwatemamota, ebe tetelo a bilibilinomate kapimiya naimano duliyomololo ba꞉nilukulinama꞉.
*Tacana* Beju ani jude basetati putsu, ema esiapati micuana edusu puji, dapia micuaneda ema neje yanieniti puji.
*Tarahumara baja* 'Lige a'kinana ne simisá 'lige 'ma gatesa, uchéchigo ku nawama olá ne 'emi o'tomea 'pa rewagachi napurigá 'emi alé bilena mochímempá napu ne asimé olá.
*Tatuyo* Mʉja cãnipa paʉrire quenooboja yaparori bero mʉjaare yʉ jei atígʉ. Topʉ mʉja quena yʉ cãnopʉre yʉ mena mʉja anicõa aninucugarã.
*Tektiteko* Qa wetz ma kyinx k'ulul ja' tzan eten, wetz kyin'ul junky'el b'ix okxe'l weq'i'. Ikxji okxteyon etetz aj ja' wetz okyinqtelten.
*Tepehua de Huehuetla* Chai ni ac'ana' lak'oxini' ju anu' lak'achak'an ju milacata'an pus acminchokopala' aktam. Chai quit'inch ju aclalhi'anau ju lact'iyan. Ju chunch junta actsucuyanta pus vachuch anch ju ats'uc'uya'it'it ju uxijnan.
*Tepehua de Tlachichilco* Astan tejkan kakla'oxi'oyacha ta'an kat'aulapitik ex kakminchoqoya', kaklalha'anau para kat'aulat'ik ch'antaun kun kit'in ta'an kaktaula'.
*Tepehuan del Norte* Dai caimʌcai aanʌ bai duuñimu siaaco oidaca aapimʌ aidʌ gia ʌpan divimu aanʌ daidʌ gʌnvaidacamu aanʌ vai aapimʌ oidacagi aan iñʌʌmadu.
*Tepehuán del sureste* Gioñ ba' bhai'p jim nañ jɨ'x jix bhai' xi chu dui nañ bha jam bai'ñmɨra' na pim bhammɨ ja'k ba oi'ñchapu' jiñ bɨɨm nañ pai' kio, na pim ba' gammɨjɨ jiñ bɨɨm jup tui'ka'.
*Terena* Mbihapáne, enepo ngausákapinapinenoe yóvoku, ínamo ngayukápapu veyómboneopinoe, maka enepone ómboku, itúkapunemaka yópoku.
*Teribe* Ga shto poshäryër bomi kong kuzong ga tja tjwe iröng obi bomi wl̈okjrë, ga pjãy sör bor tjok, pjãy äär ber l̈öng bor tjok eshko wl̈o.
*Terjemahan Sederhana Indonesia* Kalau Aku sudah pergi ke rumah Bapa-Ku dan tempat bagi kalian sudah siap, Aku akan datang kembali dan membawa kalian ke tempat itu— supaya di mana Aku berada, di situ juga kalian ada.
*Textbibel* Und wenn ich hingegangen bin, und euch die Stätte bereitet habe, komme ich wieder und werde euch mitnehmen zu mir, damit wo ich bin, auch ihr seid.
*ThCB* และเมื่อเราไป และเตรียมที่ให้ท่านแล้ว เราจะกลับมารับท่านไปอยู่กับเราด้วย เพื่อว่าเราอยู่ที่ใด ท่านทั้งหลายจะอยู่ที่นั่นด้วย
*Ticuna* —Rü ngẽxguma marü nge̱ma chaxũxgu rü wüxi i pechica chamexẽẽxgu, rü wena táxarü núma chaxũ. Rü pexü̃ tá chayagagü na ngẽma nachica i chomatátama nawa changẽxmaxü̃wa na pengẽxmagüxü̃cèx i pemax.
*Tojolabal* Oj ni huaj chap alugarexi, ti oj cho jacon otro vuelta ba oj jac quiex ba oj ajyucotic jun xta mismo lugar ja bayon ja queni.
*Tol* Napj ca mis ꞌücj la mejay nun mpatjaqué ntꞌa. Tꞌücꞌ way ca nin la mejay. Niswa ca ncuwis, ne ca nun jis lal mis napj lal mpatjaqué. Mpes napj püꞌüs ntꞌa neꞌaj wa ca mpatjaqué nun lovin.
*Totonaco de Coyutla* Y acxni̠ aya nacca̠xtlahuako̠y aquit nacmimparay a̠maktum la̠qui̠ chú nacca̠le̠ná̠n, pus antanícu aquit nactahuilay huixinín na̠ antá natahuilayá̠tit.
*Totonaco de la sierra* Cha̱nchu̱ acxni̱ aya nacca̱xtlahuako̱y quit nacmimpalay a̱maktum laqui̱mpi̱ chú̱ nacca̱le̱ná̱n, pus anta̱ni̱ quit nactahuilay huixín na̱ antá̱ natahuilayá̱tit.
*Totonaco de Papantla* Cama ca̱ca̱xtlahuaniyá̱n ní nalatapa̱yá̱tit, y acxni nactlahuakó cama min ca̱tiyayá̱n xlacata acxtum naquila̱ta̱latama̱yá̱u nac quimpu̱táhui̱lh.
*Totonaco de Patla y Chicontla* A'cxni' na'ica'n ē na'iccāxui'līkō'yācha', na'icmimpala ē na'iccālē'nān. Chuntza' jā na'ictahui'la, nā hui'xina'n a'ntza' natahui'la'yā'tit.
*Totonaco de Xicotepec de Juárez* Lā' a'xni'ca' na'ica'n quit lā' na'iccāxui'līkō'yācha', quit na'icmimpala lā' na'iccālē'nāni' hui'xina'n. Lā' chuntza' a'nlhā na'ictahui'la quit, nā hui'xina'n a'ntza' natahui'la'yā'tit.
*TR* και εαν πορευθω και ετοιμασω υμιν τοπον παλιν ερχομαι και παραληψομαι υμας προς εμαυτον ινα οπου ειμι εγω και υμεις ητε
*Triqui de Copala* Ne̱ che'é se ca'a̱nj 'u̱nj naqui'ya̱j sa̱' 'u̱nj rej cane̱ soj, che'é dan ne'en soj se vaa ca'na̱' uún 'u̱nj rihaan soj, ne̱ naca̱j 'u̱nj man soj; nda̱a síj, ga̱a ne̱ cane̱ rcua'a̱a̱n taran' ní' yo' ei.
*Triqui de San Martín Itunyoso* Ngaa gui̱sij ga̱n'ān gui̱'yaj xugüīj rian gui̱man án re̱', ni̱ ga̱'na' yūnj. Ni̱ nicā ga̱n'ān ni é re̱' sisi̱ ga̱ne nu̱guan'an né'.
*Tucano (Colombia)* Mʉsã niatjore apóca be'ro mʉsãrẽ miigʉ̃ a'tigʉti. Topʉre mʉsã quẽ'rã ninu'cũcã'rãsa'a.
*Tukano* Mɨsâ niiátohore apóka be'ro mɨsâre miîgɨ a'tîgɨti. Toopɨ́re mɨsá kẽ'ra niî nu'kukã'rãsa'.
*Tuma-Irumu* Näkä päŋku bägup ket utkaŋ äneŋi päbä näkkät itta tämagut yäpmäŋ irayäŋ täyat-ken api kwet.
*Tunebo* Bir car, ba cahmor bahnác oror car as sicor wiquinro. Sicor wiquír ba as owár béyinro. As birar ítictara, ba cat im erar itin acu sicor ba ucay wiquinro, wajacro.
*Tungag* Na man nala pasal na nanla itoiton a ring animi, naka serei pok na name songo imi ane singig, ani nau kuvul ve nami, taran ago si kag rina.
*Tuyuca* Mʉ́ã niiãdarore quẽnoã́ri siro, mʉ́ãrẽ néegʉ̃ atigʉda. Teero tiirá, yʉʉ niirṍpʉre mʉ́ãcã niiãdacu.
*Tyndale* And yf I go to prepare a place for you I will come agayne and receave you eve vnto my selfe yt where I am there maye ye be also.
*Tzotzil de Chenalhó* Ts'acal to ta xital yan velta, ta xtal quic'oxuc muyel. Tey chachi'inicun o.
*Tzotzil de Huixtán* Patil chicha'tal nixtoc, chtal quic'oxuc batel. Te chachi'inucun o.
*Tzotzil de San Andrés* Ts'acal to chital nojtoc, chtal quic'oxuc muyel. Te chachi'inicun o sbatel osil.
*Tzotzil de Zinacantán* Ts'acal to chtal quic'oxuc. Tey chachi'inicon o ta sbatel osil.
*Tzutujil (oeste)* In como xinbij chewe chi ninbe chi nenchomarsaj ja relugar pro ninmelojpi chic jutij nixunc'ama' kaj utzc'a chi nixq'ueje' chic wq'uin. Queri' nban utzc'a ja bar xquinq'ueje' wi' anin tri' nixq'ueje' wi' ixix chakaja'.
*Tzutujil (Santiago Atitlán)* Ajni' xenbij chewa, quenba cnechumsaj elwar per quenmloj pchic jmul quixenrec'ma' kaja ch-utz c'ara' nquixec'je'a wq'uin. Cara' quenban ch-utz c'ara' abar xtenc'je' wa' anen tzra' nquixec'je' wa' ixix chka'.
*UKJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there all of you may be also.
*UkrIO* А коли відійду й приготую вам місце, Я знову прийду й заберу вас до Себе, щоб де Я були й ви.
*Umanakaina* Nau wi wataga yamanapani kewoyagisi ki ka nau ewa ade wirasugani bausugani manako nau wi teniyani da nau yo wi ewapuru kaigamu nau tondana tawanai ki ika ewapuru idiwomu.
*Urarina* Inara nenajaanu rucuheca cuhanune baihana coaiteen ureeunni, inara raa tajiha caniha neeichene coina.
*Urubu-Kaapor* (-)
*Uspanteco* Y cuando imb'ec, tib'e imb'ane' jwa'x jun luwar pi awechak, ajruc're' impe chic pire atyuk inc'ame'tak pire atb'etak wiq'uil y atwa'xtak lamas winwi' in.
*Valera NT* Y si me fuere, y os aparejare lugar, vendré otra vez, y os tomaré á mí mismo; para que donde yo estoy, vosotros tambien esteis.
*VDC* Şi după ce Mă voi duce şi vă voi pregăti un loc, Mă voi întoarce şi vă voi lua cu Mine, ca acolo unde sînt Eu, să fiţi şi voi.
*Viet* Khi ta đã đi, và sắm sẵn cho các ngươi một chỗ rồi, ta sẽ trở lại đem các ngươi đi với ta, hầu cho ta ở đâu thì các ngươi cũng ở đó.
*VW* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself; that where I am, there you may be also.
*Waimaja* Toopʉ waa, mʉja ca niipa tabere queno yapano, yʉ doorucu ñucã, yʉ mena mʉjare jee waarʉgʉ. O biro yʉ ca tiiro, yʉ ca niiri tabera mʉja niirucu mʉja cãa.
*Wanca Quechua* (-)
*Wapishana* Aizii õsaabaan dauna'an uwiizi nii, õwa'atin nii koshan unao dau'ati, turuu kizi una'ian õtuma kapam õna'ii-kizi ii.
*Washkuk* Ada kwoti akaman hamanak, ada kawka ya kwona yeechi ye i adaka eecha takiita. Eena ada tawa akama kwopa eechaba ya adaka tabatakiita.
*Waunaan* Mʌ pãar na mamgui hajim; maimua ya nem t'um k'ĩir k'aug sĩsiewai hũwaai mʌ bëejugui hajim, pãar p'ë hawaan, mʌch chirʌm haig dʌ̈i hogdʌba hich mag wënʌrramk'ĩir.
*Waunaan Meu (ortografía alaternativa)* Mʉ pãar na mamgui ajim; maimua ya nem thum khĩir khaug sĩsiewai ũwaai mʉ bëejugui ajim, pãar phë awaan, mʉch chirʉm aig dʉ̈i ogdʉba ich mag wënʉrramkhĩir.
*Wayuu* Aniin taya oꞌunüinjachin jooluꞌu süpüla yapainjatüin tatüma tü paükalüirua jüpüla, aleꞌejeechi taya jooꞌomüin süpüla tasaajüin jia süpüla chainjanain jia eere taya.
*WEB* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*WEBBME* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*WEBME* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Webster* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself; that where I am, there ye may be also.
*Wesley* I go to prepare a place for you. And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself, that where I am, ye may be also.
*WestArmNT* Երբ երթամ եւ տեղ պատրաստեմ ձեզի, դարձեալ պիտի գամ ու քովս ընդունիմ ձեզ, որպէսզի ո՛ւր ես եմ՝ դո՛ւք ալ հոն ըլլաք:
*Wipi* Sɨ ra Kon neken dem dɨde ket wa pɨpmet tangonjenainyɨn, sɨ Kon kwa bꞌusaya tɨtenjɨn dem. Ɨ Kon ket wen taronsinyɨn dɨde ket eyinyɨn dem Koinajog pɨpmet wa. Sɨ ɨdenat wɨda tekenenyɨt de rokate re Kon nɨbnenenyɨn.
*WMTH* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*WMTH-JM* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*WMTH-ME* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*Wosara-Kamu* Wuné ye guna gaa kururé-kawutékwa. Yatake nakapuk waambule yaae guné kéraawutu wunale yékangunéngwa. Ye wunale yarékangunéngwa.
*WPNT* And if I go and prepare a place for you, I will come again and take you to myself, so that where I am you may be also.
*Wycliffe* And if Y go, and make redi to you a place, eftsoones Y come, and Y schal take you to my silf, that where Y am, ye be.
*Xavánte* (-)
*Yagua* Ra̱tiy jiya vichajo jdutyi̱ jirya̱jiju̱, ra̱jatyi jdedantiy, ra̱tidye pu̱chichara risa̱ju̱ jirye, jirya̱tidye vichasara rumuntidye, jasityi ra̱chasara.
*Yaminahua* Ẽ kaxõ ẽ mato itipinĩshara faxõikai. Afianã oxõ ẽ mato ifiyoxii, a ẽ ika ari mato iyoxiki ari mã efe ĩpaxanõ.
*Yanesha'* Ñerraʼm oʼch ahuerren napaʼ naññoʼtuerrnaschaʼ allchaʼ seyc̈haʼhuerra. Ellochña nohuerrerrpaʼ allempochña eʼñe nahuerrsaʼ nesho allochñapaʼ alloʼtseneychaʼ eʼñe parro.
*Yaqui* Intok chukula inepo aman sikaa, intok aman enchim jiapsine'po a' tu'utesuko, ineponee juchi a'abo nottinee junuen am bichaa enchim weiyaa betchi'bo. Junuen enchim, jum in jiapsa'u, jiba junama'a enchim anne' betchi'bo.
*Yine* Nyinpatka, nalpokotiniplu gwikowakapa gixanupa, nunanutnaka. Gitako gwapanutkagi. Nwiyawaka koxa Gita, wane koxa gwanu gixa.
*Yipma* Kaanna wɨwɨjaꞌ saba sarɨmɨnyɨna yovɨgalakɨwɨjaꞌ ayɨna baꞌmuri ‘Nɨmɨ mwaaimujawɨ sarɨmɨ dɨmwaalyɨla!’ daꞌmujɨ nɨmɨnyɨneihɨrɨ yɨhɨmaarɨdeinyɨ.
*YLT* and if I go on and prepare for you a place, again do I come, and will receive you unto myself, that where I am ye also may be;
*Yucuna* Nu'ujnajé itucumá apucuna lamá'ataje ipé. Quéchami nupa'ajico piño majó ihuá'aje nujhua'ató, i'imacáloje rejé nujhua'até penaje.
*Zapoteco de Albarradas* Chi ma benchaawan luar guin, dxel yaguialan guidgaxin lëjt din sudi lod gazun.
*Zapoteco de Amatlán* Nu gorna yilo nya na dexkwaa na pa yo gu, zee bare na stub welt yaadxii na gu, zee zo re gu pa nzo na.
*Zapoteco de Chichicapan* ya galoo nin baguziaa'hahn nez nuu Xtaa'dahn nee chin baguya'loh bwi'hnncha'yi'hn nez chuu tu zie'ldahn stuhbi tin chene'hn la'h tu ri'chi, tin chuu tu nez chuu'huhn.
*Zapoteco de Choapan* Ude yeyudyi yeya'a guibá tzeguia' dya'a ga tzezule, caora na' yeguida' tatula dez̃ia' le'e cuenda sulële në'ëdi' lu'u guibá tuz̃e.
*Zapoteco de Coatecas Altas* Or lox zu'xkwa'n plo yo go, lë'da yëk ska par yi'dkan go, nes tutsa plo yo be.
*Zapoteco de la Sierra de Juárez* Éya'a' huèni preparar lugar para lebi'i, lànialá ìta' attu taỹia' le, para qui'ni làti thú'a', lebi'i nna tsé'e huá lé.
*Zapoteco de Lachixio* Nu chenu uyatsuche'la elu cua'ahua, che nzela stucu bese para nú nzela tucua'ahua para nú cua'ahua elu zucua'a.
*Zapoteco de Miahuatlán* No co'se' yilo biin no yilo li na'ben co'te' yo gu', beren, galen tedib vez par gal xin gu' par gàca le' co'te' gon, gu', ne, yo no daa.
*Zapoteco de Mitla* Luxh palga chasucheä cadro cuääztu, che guluxäni, sibisacä, te chanää́tu ro'c, te cadro yu'ä, ro'cza chutu.
*Zapoteco de Mixtepec* Ni zeeṉe lozh gzhixcuaa naa zaatne cuëz to, hor co laa naa gbire guiaḻ stib, dzigosi laa to sënaḻ zhits naa; zeeṉa tibaque zaatne gbiaaz ne.
*Zapoteco de Ozolotepec* Ne os leen ndyan ne ndatexkwaan ta yo goo, bren tedib welt ne yaadxin goo, tsa no goo yo goo ta yoon.
*Zapoteco de Quiegolani* No chene che wlaxnëz noo ledne tsuu de, lex chiid noo ste, sano noo de chen ledne tsuu noo nga ke tsuu de.
*Zapoteco de Quioquitani* Aan loxsye kxixkwaan laañee tso do, lëën kyely kxi lëë do, parñee tso do laañee tson.
*Zapoteco de San Juan Guelavía* Chi agüeganzaaca rut cueztɨ, chiyru guelda stuby par chanía laat, te par suguaat ruttiziac suguaa.
*Zapoteco de Tabaa* Ca te xexa'a cheajxecueza' lataj chee̱le, na' wídaqueza' xetú chee̱ xedajxezri'a le'e súale̱le neda', chee̱ súale le'e naga súaqueza' neda'.
*Zapoteco de Texmelucan* Nunu despuees ornu bi ya̱a̱, nunu bi bzu napa̱ lugaar nu cyiiñ der, orze' yapa̱ tuuba' tir par nu gya du̱ der, gun orze' cyiiñ der laab lugaar ze' nu ya̱ cyiiña̱.
*Zapoteco de Yaganiza* Na' kat' ba benshawaan, na'ch yiyed' yidxia' le' kwenc̱he lenle soale gana' zoa'.
*Zapoteco de Yalálag* Na' kat yeyoll lljayencha'wa' yo' keré ka', kana' yeda' da yobre yechia' re', nench yedzore gan' lljazoa' nada'.
*Zapoteco de Yatee* Cha' chejkweza' latje chele gan chejsoale, na' yeḻá'a da' yoble, nich yechi'a ḻe'e latje chian', nich gan chejsóa' neda', ḻezka' ḻe'e chejsoale ga na'.
*Zapoteco de Yatzachi* Na' catə'ən babeyož ɉəyeyenšaogua'a cuart c̱helen', yida' yetši'i na' yec̱hi'a le'e socho txen par nic̱h gan' soa' na' so le'e.
*Zapoteco de Zoogocho* Na' cate' yeyož šjayenšagua' yo'o c̱hele ca', cana'ch yida' da' yoble yec̱hi'a le'e cont yedyezoale gan' šjayzoa' neda'.
*Zapoteco del Istmo* Ne ora ma uyaa ne ma bine chaahue ni la? zabigueta gueda caa laatu, ti ra chuaa la? laca chu' tu.
*Zapoteco del Poniente de Ocotlán* Despuësë de bëna preparar lugar ni, iurní guëabría stubi con lë'ë të, guëquëreldënú të na lidchi Shtada catë quërelda.
*Zapoteco del Rincón* Channö huayéaja', en tsöjpá'a lataj queë́li' ga tsöjsóali', huöda' leyúbölö, ate' uchë'a libí'ili' lataj quia', para ga na' tsöjsóa' neda', tsöjsóali' ca' libí'ili'.
*Zapoteco del Sur de Rincón* Chqui' huayija' len tsajpá'a queëli' latj ga tsajsoali', huöda' leyúbl, uchë'a lbi'ili' latj quia', quië ga na' tsajsóa' neda', ni' tsajsoali' ca' lbi'ili'.
*Zia* Arare na baungno mitao masi ninae kora yero nupema kapetegairo buro niye puro babana na narinena masi deka auna atu nasani narineya.
*Zoque de Francisco León* Como øtz ma'ṉbø mave y ma'ṉbø mi vøjøtzøjcatyam itcuy, ma'ṉbø miṉguete, y øtz ma'ṉbø mi nømaṉdam øjtzi. Y jendi maṉba mi ijtaṉge'te jut maṉbamø it øjtzi.
*ꞌAuhelawa* Na ebe yalau na yami abamiya yaꞌatububuni, howola abo yawuyoma na yalauvaigomiu ta tupwanae ainai yamiyamiyane omiu hinage ainai ammiyamiya.
*Βάμβας* και αφού υπάγω και σας ετοιμάσω τόπον, πάλιν έρχομαι και θέλω σας παραλάβει προς εμαυτόν, διά να είσθε και σεις, όπου είμαι εγώ.
*Βάμβας Πολ.* καὶ ἀφοῦ ὑπάγω καὶ σᾶς ἑτοιμάσω τόπον, πάλιν ἔρχομαι καὶ θέλω σᾶς παραλάβει πρὸς ἐμαυτόν, διὰ νὰ εἶσθε καὶ σεῖς, ὅπου εἶμαι ἐγώ.
*上帝KJV* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在哪里,叫你们也在那里。
*上帝KJV* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裏去,我在哪裏,叫你們也在那裏。
*和合本* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在那里,叫你们也在那里。
*和合本* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裡去,我在那裡,叫你們也在那裡。
*拼音和合本* Wǒ ruò qù wèi nǐmen yùbeì le dìfang, jiù bì zaì lái jiē nǐmen dào wǒ nàli qù, wǒ zaì nàli, jiào nǐmen yĕ zaì nàli.
*文言文和合本* 若往備之、則復來接爾歸我、我所在、爾亦在焉、
*神KJV* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在哪里,叫你们也在那里。
*神KJV* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裏去,我在哪裏,叫你們也在那裏。
John 14:1-14 Let not your heart be troubled; you believe in God, believe also in Me.
In My Father's house are many mansions; if it were not so, I would have told you. I go to prepare a place for you.
And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself; that where I am, there you may be also.
And where I go you know, and the way you know.
Thomas said to Him, Lord, we do not know where You go, and how can we know the way?
Jesus said to him, I am the Way, the Truth, and the Life. No one comes to the Father except through Me.
If you had known Me, you would have known My Father also; and from now on you know Him and have seen Him.
Philip said to Him, Lord, show us the Father, and it is enough for us.
Jesus said to him, Have I been with you so long, and yet you have not known Me, Philip? He who has seen Me has seen the Father; so how do you say, Show us the Father?
Do you not believe that I am in the Father, and the Father is in Me? The words that I speak to you I do not speak from Myself; but the Father who abides in Me does the works.
Believe Me that I am in the Father and the Father in Me; or if not, believe Me on account of the works themselves.
Truly, truly, I say to you, he who believes into Me, the works that I do he will do also; and greater works than these he will do, because I go to My Father.
And whatever you ask in My name, that I will do, that the Father may be glorified in the Son.
If you ask anything in My name, I will do it.
*[[John 14:3]]
*20cNT* And, since I go and prepare a place for you, I shall return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*Abau* Seyr ha hmo ampok me meio koruay kow so meyki mon hokwe, hakwe ya ma-le a, hme huonokyaw nok e. Homkwe seyr hane nion le wayr ey, yier ha ma lwak mon.
*Achagua* (-)
*Achi' Cubulco* We xin ʼe ʼut, xak we xyiji i qʼuijibal yix, teʼuri quin cʼun chic, y quix in cʼam bi wuʼ, man pa i quin qʼuiji wi yin, xak chila quix qʼuiji wi yix.
*Achi' Rabinal* Yey we xin'ek k'ut y xyijb'itaj ri luwar iwe'ix, kink'un tanchik y kixo'lnuk'ama' cha' jela' pa kine'k'ola wi ri'in, ri'ix kixe'k'ola chila' wuk'.
*Achi' Rabinal (traditional orthography)* Yey we xin'ec c'ut y xyijbitaj ri luwar iwe'ix, quinc'un tanchic y quixo'lnuc'ama' cha' jela' pa quine'c'ola wi ri'in, ri'ix quixe'c'ola chila' wuc'.
*Achi', Cubulco* We xin 'e 'ut, xak we xyiji i q'uijibal yix, te'uri quin c'un chic, y quix in c'am bi wu', man pa i quin q'uiji wi yin, xak chila quix q'uiji wi yix.
*Achuar-Shiwiar* Tura wi wena atum pujustinun umisan, atumin yaruaktasan ataksha taratnuitjai. Tura wi pujamunam atumsha nuni pujusmintrum tusan tajarme.
*Agarabi* Téi ma siretí ankani varu ma mo funtáádaré maé ovaráné eré tiretin e avirékuya sen má oreya séi ma varuna varurá tireti má o van nono.
*Aguacateco* Ej nin yil nucꞌx cyen yi amaꞌl, nuꞌlt tzun tan iticyꞌleꞌn nin. Na kalel chin najeweꞌt wetz, yaꞌtz nin cxnajeweꞌt itetz.
*Ajyininca Apurucayali* Aririka niyaatai, niwitsikayitai tsika pisaikai, ompoña nompiyashitaimi naayitaimi, ari pintsipatapaina iirokaiti tsika nosaikai naaka.
*Akawaio* Utɨsaꞌ pe iyesi yau apataꞌseꞌ kon konekaiꞌ, uyeꞌkapʉ kanan ayaseꞌnaꞌnokon upiyau ɨwesi kon pa, eꞌaiꞌneꞌ yau ɨwesi kon pa.
*AKJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you to myself; that where I am, there you may be also.
*Akoose* Nzé nkií-ʼɛ nyé hǒm aboŋsɛn, mɛ̌tǐm ámbīd, ńhyɛ ntéd nyé âbɛ́ ne mɛ, âbɛl nyémpē nyébɛ̂ hǒm áde ńdíí.
*Alamblak* Na yi shombat kuny rmonm yak marnya hta tanyrhoyanmn tfit niahato miyak htiyakhato be rpat yihato rpat nanpno rpat tohrahnom.
*Alb* Dhe kur të shkoj e t'ju përgatis vendin, do të kthehem dhe do t'ju marr pranë meje, që aty ku jam unë, të jeni edhe ju.
*Alekano* Neza voko apá makó ale vavá olikimioko mininake, atiginá oko oko lekelémoko vokugo, nenitoka minatave. Lá niiki neza minato apakú nene lekezagi makó minanogo une.
*Ama* Moini nu na kololi fouma yoikuwomo. No monoi no mo, ifou na amukonoimo, na kolisa konoikuwomo. Na koliyo yoikuwomo. No monoi no moi mo asani auso na sinono manoinuwomo.
*Amanab* Afa ka nengelni skag numwehiagenam asa ka pese blonam nengelim lambinam asa big mungwali enanai yi afu augufe.
*Amarekaeri* Opudomeytaj ayaʼda onʼnigkaʼdepo ayaʼda ijkuhuitdepo opudomeytakon aʼbaeyaʼpo ijkumejapoy. Doere onʼbatohuaʼapone. Doere kaʼnunhuahuikeʼpo onʼbatohuaʼapone.
*Amele* Ija nui agena bilec cudun eeldu hedumig ija ceseli humig ija biligina euna age ijaca bileqannu age cedadi ehadigen.
*Amuzgo de Guerrero* Ndo' na jo̱ na nntseijndaa'ndyo̱ yuu na nnc'om'yo', nndyo̱lcwa̱'nnda'a na nncjo̱cho̱ 'o yuu na m'aaⁿya, cha yuu na mac'a̱ⁿya, majo' nnc'om'yo'.
*Amuzgo de San Pedro Amuzgos* Ndo' na jö ntsijnt'a naijon na nc'onho', majo' nndyö ntcü'ë. Ndo' jo' ncjöchöho' naijon na m'an, cha' naijon na m'an, mantyi 'o' nndëë nc'onho' jo'.
*Aneme Wake* Iro animauke yanu uwara uke bou umauke nono dubuenaro owere famauke ya waure animiaua wei. Iro waure animiauro yaini Naini demuiro ibifeisia wei.
*Angaataha* Amɨ nɨnɨ naindɨ wapɨhɨ sahɨ nɨngisawɨ bimɨtaatɨwɨhapɨhɨ netɨ tɨmanataataahɨ nɨnɨ japɨhɨ napɨtɨ sangi nasamaito nɨngisawɨ maasɨ bimɨtaatɨwo. Saisanɨhɨ amɨ nɨnɨ bimohɨpɨpɨhɨ kapɨhɨ sangisangi nɨngisawɨ maasɨ bimɨtaatɨwo.
*Angal Heneng* Njisesom wakl kakl, Nim ngub su ngo ini haklemi o man man bu baklbir, ini di ni daol nao haru haemin ko kaomukl oboklwao ora. Ngub buklwaol su ngo ni haruklu o bor, ini di ni daol nao haru haklmao kisesa.
*Angave* Nionɨ nurɨ aŋɨ́ wé nɨsearoárimɨ ámɨ nɨbɨrɨ soyɨ́né enɨ nionɨ ŋweámɨ́aé nionɨ tɨ́nɨ nawínɨ ŋweapɨ́rɨ́a nánɨ nɨseairɨménapɨmɨ umɨ́árɨnɨ.
*Angor* Ro ŋga sɨhamumbo fondɨ dɨboadondɨhe hɨnɨŋgɨndɨhe heambo-anɨmbo, asükainda sɨhamumbo sepurɨmɨndɨmbo kodamboyahɨ. Asu rananɨmbo se ŋgoafɨ ro amarɨhɨ ranɨhü se-amboanɨ nɨmandɨmboemo.
*Anjam* E nuŋgo segi segi warum gereiyetŋgsiy olo bosiy niŋgi joqsiy qure e sqai di niŋgi dego e ombla sqab.
*Apache* Ákú nohwá iłch’į’goshłaadá’ nánshdáhgo t’ąązhį’ nohwił nádishkáh; hayú sídááyú nohwíí ałdó’ ákú nasółtąą doo.
*Apalaí* Imeĩpo, oesarykõ otyhkaxĩpo oehnõko ropa ase tarona opoko xine, ymaro aarotohkõme kapu aka.
*Apinayé* Hãmri nẽ ho mex pa nẽ rĩ man akupỹn mẽ awỳr wrỳ. Hãmri nẽ ma akupỹm amnhĩ kôt mẽ ato ixàpir pa ka mẽ Tĩrtũm mẽ wa ixkôt apa rãhã apa ho apa. Jakamã kwa mẽ ri akaprĩ nẽ apa hkêt nẽ. Anẽ.
*Apurimac* Noqaqa Dios Taytaypa kasqanman rispaymi, qankunapaq huk lugarta preparamusaq. Chaymantan kutimuspay, qankunata pusasqaykichis, qankunapas noqawan kushka maypi kasqaypi kanaykichispaq.
*Apurinã* Iuaã nisa hãapoko nikamini ĩkapani. Eereka nikanapiriã. Nanikai hĩte notakata hãuini ĩkapani. Ininiã hĩte apaka aua nota auiniãtaã.
*Arabela* Cua jeenucuanu nuhuaji nia quiquiora, janiyari niaacua tacatenutaniuhuani, cua rijionuhuara niajaniya, cuata nia quiniuriajuhuaj tee cua quiniutianiyacuaani.
*Arapesh* Adur ta inak igapeshumep-aguk ipakiyu outumeb upemepaguk aria watak itanamori irumep. Aria abrudok wabur eik inak ipeum, ipak shopunek ta puni eik mupe.
*Asháninca* Ariorica nomatempiro pisavicanteari, nompiashijeitajantempi aisati, naajeitajantempi. Aitaque pintsipajeitapaajena nosaviquinta narori.
*Asheninka Pichis* Aririka niyaatai, aririka novetsikayetaimi tsika pisaikai, ari nompiyashitaimi naayetaatemi, onkantya pintsipatantaiyaanari eerokaite tsikarika nosaikajaantai naaka.
*Asheninka Ucayali - Yurúa* Arika niyaatai, niwetsikayetapaimirika tsika pisaikapai, ari nipiyashitaimi nagaatemi, pintsipatantapainari eerokapaini tsika nisaikai naaka.
*ASV* And if I go and prepare a place for you, I come again, and will receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Au* Maain hi epei hetnɨni wit epei au, te hi pɨke anen atihis yainen, te yi eiyu wit kerek hi hewiyen.
*Aukaans* Da te mi go seeka u peesi te mi kaba, da mi o daai kon baka fu teke u tyai kon a mi, fu u sa de ape mi de tu.
*Awa* Kawerarena kiwekue tumeiranauge. Íné míórabeq mía míaigeheéna tumeiranauge.
*Awa* Sua ɨtpane, sun uzkin watsarawane, mamasa kailnash, uruzakas ta mɨlnanapa, ukas na tukinmin puranpa.
*Awajun* Yamai wenu atum pujustinun umikan, ataktú wakettsanuk taattajai, mina pujutaijui pujustajum tusan atumin juwakun.
*Awiyaana* Kemó iyúnda kentí maruꞌá itoꞌmayaa uwátinkanaeꞌa iyúne. Iyuweréꞌo kuntíꞌmaeꞌo íyónda kemó méraundaraꞌa iméranaawe. Miyá onaꞌá keséꞌa méranaawe.
*Ayacucho* Allicharamuspaymi kutimusaq qamkuna pusanaypaq chaynapi maymi kasqaypi qamkunapas kanaykichikpaq.
*Bakairi* Ijidymo nhonse idâypyem, odopâze urâ, nhesemo, yagâ eydâ watoam mydâhomoem.
*Barai* Na ude ajia va are jone amaeri areme na una ro kaenamia na fivo ijia vaga jadua ja naena ijia karike.
*Bargam* Ya leheq ne gimen ban wastitayeq teq ya muleqeq ta boldaiq ham. Boleq ya ne giwaqeq giqad yaqgo sawab tilehdaiq ham. Giqad lehid uliq ya osdaiqta nab ne tuqos daqaymo ham.
*Bariai* Ta oangga nala nakoromot lemi bobo ga kus, eine ga naluagau mulian ngan badanga gimi ga anam pagau. Toa bedaoa ta tibur toa namamado ngan, eine gimi pade ga amamado toman ngan gau toa eoa.
*BBE* And if I go and make ready a place for you, I will come back again and will take you to be with me, so that you may be where I am.
*BEC* Si hi vaig i us hi preparo lloc, tornaré i us recolliré amb mi per tal que, on jo sóc, vosaltres també hi sigueu.
*Belize Kriol* Wen Ah don ga evriting redi, Ah wahn kohn bak fi unu ahn kehr unu wid mi soh dat unu ku deh wid mi.
*Benabena* (-)
*Bengel* Und wenn ich hingehe und bereite euch eine Stätte, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen; auf daß, wo Ich bin, auch Ihr seid.
*Biangai* Logo pilik miza logo purik ini ne kiling yoluweki ne ini iza wari yogine. Logo kazing pilikmekke nogo yolu pulogo inirau yolugi.
*Bimin* Fein! Ne uneko, yom abin be kilele memen keyem unoki te. Uneko, iti teleko, yulo kalo yamde unoki kasike, nem boki dim ka kel e, yuso neso alik alik nu makuw bokoluw te.
*Bine* Cane puu niinäce ädenine weeme tääpume puupu ne amacetnäjame, cane cuta cire tacnepene weebibine arwojame cäme bau me. Weene puma cire inajipi, cane luma.
*Binumarien* Qinée innaarúnai óorureeqa ínnee óoru fífandinna máqusana deedaqamásee qumu nífiqee minní múrunnisáanaura. Ínnee qiní faqa máriaqeera miqíanaura.
*Bishops* And yf I go to prepare a place for you, I wyll come agayne, and receaue you, [euen] vnto my selfe: that where I am, there may ye be also.
*Bola* Iau ga muga, ga pelekado puru a murine mua. Muri bara hamule valai tabu, a tuli mua, si gi made palupu.
*Bora* Aane o ímíbáávyetsódú ámuha tahñéjteke ó ujcúvaá tsatsíhyí meíjcyaki.
*Borong* “Niinoŋ wala kema uma oŋoo duŋ mirigia meŋ meagomaŋato, niinoŋ gomaŋ laligomaŋati, oŋonoŋ kaaŋagadeeŋ niwo iikanoŋ motooŋ laligowombaa siiŋa mojeŋ. Kawaajoŋ niinoŋ mono mombo eleema kaŋ uŋuambe eukanoŋ ubuya.
*Bribri* Yeꞌ mía̱ ta̱ mik iwakaneo̱ne, eta̱ yeꞌ datskene aꞌ tsu̱kmi a̱s aꞌ miꞌ se̱nuk wé̱ yeꞌ tkër ee̱.
*Buang* Rëḳ nyëġ neggëp, om sën sena ġero vu ham govek rë, loḳ mëm senom meġaḳo ham jaḳ geving sa in nyëġ sën sa medo lo, og ham rëḳ medo geving.
*Buglere* (-)
*Bukawa* Aêc, aö oc wandi, ma wamasaŋ nem malam, ma tiŋambu aö wambu wameŋ ma wakôc mac sa bu ameŋ andöc gameŋ dinaŋ awhiŋ aö.
*Bukiyip* Adul eke inak igapech-umepaguk ipakiyu outib upemepoguk ali eke wata itanamali inolumepu. Ali agnabuk yek inak ipemu, ipak chopuk eke pune mupe.
*Bunama* Ma ꞌeguma yatauya ma ꞌimi ꞌebe miya yaꞌatububudi ꞌigumwala, nata yahilama yatoegomi ma tatauya gogoinaina ꞌoina yamiyamiya, ma ꞌomi wete ꞌoina wamiyamiya.
*Burum Mindik* “Nöŋön mutuk anda öŋgöba eŋgö dum miriŋini mem möhamgömam-mö, nöŋön miri malmami, iŋini mewöyök nömbuk miaŋgöreŋ mohotŋe malbingö sihimŋi mötzal. Miaŋgöra nöŋön mönö kunbuk liliŋgöba kaba eŋguaŋgitpiga euyaŋgöreŋ öŋgöme.
*Byz2005+* και οπου εγω υπαγω οιδατε και την οδον οιδατε
*Byz2005++* Καὶ ἐὰν 「πορευθῶ, ἑτοιμάσω」「πορευθῶ ἑτοιμάσω」 — πορευθῶ καὶ ἑτοιμάσω OR πορευθῶ ἑτοιμάσαι ὑμῖν τόπον· πάλιν ἔρχομαι καὶ παραλήψομαι ὑμᾶς πρὸς ἐμαυτόν, ἵνα ὅπου εἰμὶ ἐγώ, καὶ ὑμεῖς ἦτε.
*Cacua* Yeéb ñi ju̶mat pínahdih tú̶i ámoh péanit, yeebdíh u̶bu̶dih wã jwú̶u̶b dei jũ̶óhbipna caá, wãjeéh ñi ju̶mat pínah niijná.
*Cakchiquel de Santa María de Jesús* Y xa nquiꞌa inreꞌ, y nichojmij ri i-lugar, xquipa chic jun bꞌay y xquixvucꞌuaj viqꞌuin; chi quireꞌ, pacheꞌ xquicꞌujie-ve inreꞌ, chireꞌ jeꞌ xquixcꞌujie-ve ixreꞌ.
*Cakchiquel Eastern* Chubanic cꞌa riꞌ tok nquibe, y nquipuꞌu cꞌa chukaꞌ jun bey chic, y nyixincꞌuaj viqꞌuin, richin cꞌa que ri apeꞌ nquicꞌuje-vi yin, chiriꞌ chukaꞌ quixcꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel South Central* Si yiꞌe richin nenbanaꞌ rubanic jun i-lugar, yipe chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin; richin quiriꞌ ri lugar yinecꞌuje-vi yin, chiriꞌ mismo yixecꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel South Central* Si yiꞌe richin nenbanaꞌ rubanic jun i-lugar, yipe chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin; richin quiriꞌ ri lugar yinecꞌuje-vi yin, chiriꞌ mismo yixecꞌuje-vi rix.
*Cakchiquel Southern* Jariꞌ nenbanaꞌ, y can xquipe chic y xquixincꞌuaj wiqꞌuin; chi quiriꞌ, anchiꞌ xquicꞌue-wi ren, chiriꞌ chukaꞌ xquixcꞌue-wi rix.
*Cakchiquel Southwestern* Chubanic reꞌ tak yimba, y can xquimpa chic jun bey, y yixincꞌuaj viqꞌuin, chin che ancheꞌ yincꞌue-va yen, chireꞌ chukaꞌ xquixcꞌue-va yex.
*Cakchiquel Western* Chubanic cꞌa icꞌojlibel tek yibe, y can yipe cꞌa chukaꞌ chic jun bey, y yixincꞌuaj wuqꞌui; riche (rixin) chi queriꞌ ri acuchi (achique) yicꞌojeꞌ wi riyin, chiriꞌ chukaꞌ xquixcꞌojeꞌ wi riyix.
*Camsá* Ats̈e chaijá y chë luare chacbojabuaprontá ora, cachiñe moye chanjésabo, ts̈ëngaftanga áts̈eftaca junatsama. As, ats̈e chaitsemnoye, ts̈ëngaftángnaca chas̈motsá joyénanama.
*Capanahua* Caxon mato jihuetijaxonax tah hen joribiyaxihqui, mato bichí sca. Hea jano hihquiton man mato rihbi hihnon tah hen mato bichi joyaxihqui.
*Carapana* Bairi mai, yʉ pʉame mʉjãã caãnipapaʉ roto mʉjãã qũẽnobojaʉ ácʉ́ yʉ baiya. Bairo qũẽno yaparori bero roque, mʉjããrẽ yʉ nei atígʉ, yʉ mena mʉjãã caãnimasĩparore bairo ĩ. Bairo yʉ caató, mʉjãã cʉ̃ã yʉ caãnipaʉa mʉjãã ãnigarã.
*Carrier, Southern* Whuz lhadíya ꞌinkꞌez nuhwhuba lhawhúdusdla tꞌeh, doo chah zeh whusanátesdalh ꞌinkꞌez tsꞌiyawh nanwhutelhúchulh, ndet sída, ꞌet si sulh ꞌóohtꞌe.
*Cavineña* Dirutsu, micuanaja ani ishuque pabajejediru; amena aatsu, yudijiya junanucabuque micuana jiteque, micuana eatsehue diru ishu. Tuhua micuana aniqueredirubuque ique jacanuca ishu ama.
*CebBugna* Ug kong ako makaadto na, ug maka-andam kaninyo ug dapit, moanhi ako pag-usab, ug panad-on ko kamo uban gayud kanako; aron nga kong asa ako alua usab kamo.
*Central Carrier* Whuz oozusya ꞌinkꞌez nohba lhawhúdusdla de, doo cha za whusanátisdalh ꞌinkꞌez tsꞌiyawh nohitáschulh, ndet susda-un, ꞌet si sulh ꞌóohtꞌeꞌ.
*Ch'ol de Tila* Che' mi yujtyel c chajpʌbeñetla la' wajnib, mic cha' tyʌlel c pʌyetla majlel ba'añon, cha'an ya' ba'añon ya' añetla je'el.
*Ch'ol de Tumbalá* Mi tsa'ix majli c chajpan la' wajñib, cha' talon c pʌyetla majlel ba' añon, cha'an ya' ba' añon, ya' añetla ja'el.
*Chachi* Iya junga mijiꞌ ñulla nuka chunu deeñu bain desekuwanguitu manen majaꞌ ñullanu junga dekaꞌ jinu tsuyu, tsenmala iya nuka chuñu bain ñui bain junga iba bulu chunudetsu.
*Chacobo* (-)
*Chatino de la zona alta* Tsa'aǎn cha' ku'niǐn xu'weěn se'en tyi'in wan, kan' kaǎn lo chalyuu xiya', tyaǎn ti'iǐn 'wan cha' tyi'in wan lo'oǔn.
*Chatino de Tataltepec* Lo'o jua'a̱ tsa'a na' cha' cua'ni cho'o na' su tyi'i̱ ma̱, li' ca̱a̱ na' lo yuu chaca quiya', ca̱qui'ya na' ji'i̱ ma̱ cha' tyi'i̱ ma̱ lo'o na'.
*Chinanteco de Comaltepec* Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ cangɨ́ˋ e niguiaaˉ guiʉ́ˉ e fɨˊ lɨ˜ nigüɨníˋna' do, jo̱ba' nigáabˊtú̱u̱ calé'ˋ catú̱ˉ fɨˊ la e laco̱' nitøøˉ 'nʉ́'ˋ e nigüɨlíingˋna' có̱o̱'˜ jnea˜, jo̱ fɨˊ jo̱b nidsi'iéˆee' co̱lɨɨng˜ có̱o̱'˜ jnea˜.
*Chinanteco de Lalana* 'E³ quie'²³ ma²mɨ³líi² mɨ³ñii'n²³²na¹ mɨ³i²jméen¹ dxʉ́²³ je² rɨ²ñí²ra'³, jo̱³ rɨ²³güe'n²³na²³ co̱'³. Rɨ²tøøn³¹na¹ 'nee'²³ quián²³. Qui² 'náan²³ 'e³ rɨ²ñí²ra'³ je² jen³¹na¹.
*Chinanteco de Lealao* Mɨ² ma³ŋah³²á⁴ baáy⁴ ma³bi³tɨɨ⁴²á⁴ xi² hi²ñí³ah³ nɨ³, mɨ²ja̱³ hí⁴güé³á⁴ ca̱á̱h³ duh³ hi²ya³tee¹á² niaá⁴ah³, duh³ gua³ñí³ah³ xi² ya³güéy⁴ jniá² nɨ³.
*Chinanteco de Ozumacín* Waˊraˉ ngaahnꜗ mahꜗ naˊjmeen' lluꜗ jeeˊ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ, ja̱ˉgaˊ jä̱hnꜘ kaˉlähꜘ mahꜗ goˊnäähˊ hnähꜘ kya̱a̱hˊ jnäꜘ. Mahꜗ läꜙja̱ˉ jeeˊ naahnꜚ naˊgyan', jeeˊ ja̱ˉ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ ko̱ˉjø̱hꜘ kya̱a̱hˊ jnäꜘ.
*Chinanteco de Palantla* Na³ma²ca¹løa¹ cu²rø² ja³gu³tiogh¹² hniah¹², jøng² guiogh¹³jni calah, hi² ŋi³tei¹jni hniah¹². Di³ jøng² gu³tiogh¹² hniah¹² quianh¹³ jní² ja³guø³jni.
*Chinanteco de Quiotepec* Nii'¹³na nityíi³aa tyʉ́² joon mi yuui'¹³ joon yíia³oo tún¹, yatee²ee 'naa', tsaa²¹a' coon'¹³ jna. Joon coon'¹³ la joon ili'yii²¹a' coon'¹³ jna lɨ tyíin¹³na.
*Chinanteco de Sochiapan* Nɨ́¹ má¹lɨ³² jáun² né³, jáunh¹³ jná¹³ hi³ já¹cáun³² ná¹ hnoh², hi³ jáun² hnoh² uá²jaɨ³² lɨ́¹³ cuá¹tianh³ ñí¹ ñí¹ñí²¹ jná¹³ jáun².
*Chinanteco de Tepetotutla* Cang₂ jë₁ma₂dsián'₃ jniá₂, jë₁ma₂ca₂lë₃ jmo₂₃ co₂jŋia₅₄ ja₁o₁tión'₂ 'nia'₂, jaun₂ bá₄ guio₅₄ táng₃ a₂i₁te₁₂ 'nia'₂ ja₁cong₂, ia₁jaun₂ ja₁i₁'ú₃ jniá₂, ján₃ bá₄ lé₂ o₁tión'₂ 'nia'₂.
*Chinanteco de Usila* I² tei⁴³i² ma³a⁴ñeih⁵ˉ⁵ i⁴ni¹júanh³²ˉ⁴ re³ i²neih²ˉ³ jon³, ma²jon³ nioh²ˉ⁵ liah⁴ i⁴seg³⁴ i⁴ni²te³²ˉ⁴ hnei³ tionh²ˉ³ i⁴chieh²ˉ¹ jie³ˉ¹, canh⁴a² ua²neih⁴ˉ³ i²jon³ i²ni¹nei³⁴ˉ⁴ liah⁴.
*Chipaya* Jalla nuz̈ campu tjaczñi ojkz̈cu, wiltal quejpz̈cac̈ha anc̈huc chjichi, wejttan kamzjapa. Jakziquint wejr z̈elac̈haja, jalla nicju anc̈huc zakaz z̈elaquic̈ha, weriz̈ chjichtaz̈ cjen.
*Chiquitano* Arrtü tücoño sobi, iseca tato abapa, itopiqui irranca nauqui abaca ichepeñü au napese.
*Chontal de la sierra de Oaxaca* Tijouƚa' calanc'etsi loƚmanc'eyacu capaiconno. Calaitsufconatolhuo'. Aƚmajnta anuli.
*Chontal de Tabasco* Si bixicon cä tuse' bajca a xe tä ajtäla, no'on chich acä sujtä tä cha'num cä ch'e'etla, uc'a ajniquetla täcä bajca anon.
*Chortí* Y conda acꞌapa onstes e lugar tibꞌa cꞌani insutpa waten otronyajr tuaꞌ inqꞌuechiox ixixin tuaꞌ ixturuan tacaren.
*Chuave* Te na fure ne yokama akainom kenom bei erowaro naika ena na koi dero inako dero uro ne yokama endiro fure na gere ama morapune. Ena iran na moraika akaiyom i ne yokama ama morapunie.
*Chuj San Mateo* Ol lajvoc in bꞌoan eyedꞌtal chiꞌ taꞌ, ol in jax junelxo. Axo ul ex vicꞌan chiꞌ vedꞌoc, yic vachꞌ a bꞌaj ayinecꞌ chiꞌ, ataꞌ ol ex aj vedꞌoc.
*Cofan* Toya'caen ña tseni japa osha'choma ñoñamba gi ccase vani jiya que'ima i'ngiye cuintsu mani ña can'jen'ninda tseni que'i'qque can'jen'faye.
*Colorado* Yaca jera sequetobi, aman manpatano joyoe tie. Nulaca mancábi manpatano joyoe tie yape nulanan labe pechularasa.
*Cora de El Nayar* Ajta, tɨ pua'a neyan nyaun a'ura'ani nyej ni neyan rɨ'ɨ raaruuren a'u sej a'utyá'a sa'aju'un, aj nu ni yan va'acányejsin nyajtahua'a nyej ni neyan amua'anvi'itɨn sej si sajta saun a'utyá'a xa'ara'ani a'u nyaj nyajta a'ucai na'ame.
*Cora de Presidio de los Reyes* Ajta, tɨ pua'a niyen ne'uun á'ura'ani nej ni niyen rɨ́'ɨ tejá'uruuren a'u sej a'uté'e xá'aju'un, aj nu ni yen ve'ecánejsin neajtahua'a nej ni niyen amuá'anvi'itɨn sej si seajta se'uun a'uté'e xá'ara'ani a'u nej neajta a'ucaí na'ame.
*Coverdale* And though I go to prepare the place for you, yet wil I come agayne, and receaue you vnto myself, yt ye maye be where I am.
*Crampon* Et lorsque je m`en serai allé et que je vous aurai préparé une place, je reviendrai, et je vous prendrai avec moi, afin que là où je suis, vous y soyez aussi;
*Croatian* Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi da i vi budete gdje sam ja.
*Cubeo* Nore nʉri, mead̶arĩburu yóboi, copaidacʉyʉmu yʉ cojedeca, mʉjare ĩni nʉvacʉdacʉyʉ, mʉje cʉrãjiyepe ayʉ yʉ́que.
*Cuiba* Poxonae wetan xua Taxa beicha taponaewa xuano xua icha nacobe wetan xua bon paca tsiwanaeya tutu wunaetatsi, bapoxonae equeicha patopeicaein. Paca caponaeinchi ichaxoteicha xua tapoponaewa tsane.
*Cuicateco de Tepeuxila* Ndúúti chi naⁿ'á ní nnguain'daí 'áámá cuaaⁿ yeⁿ'ē ndís'tiī chi 'cuɛɛtineé ndis'tiī, cuchii ntuúⁿ táámá vmnéⁿ'ēe ní candɛɛ́ māaⁿ ndís'tiī. Naachí cuneé miiⁿ ndís'tiī ní 'cuɛɛtinée nī ntúuⁿ nī.
*Cuicateco de Teutila* Cuahn che a cháhn chihcoyá̱n na̱n che cuahtenan nchuhn ne, chi tún ndichecuá nchuhn ca̱va che cuahtenan ne da̱ma nducó na̱n che conán.
*CzeB21* Jdu, abych vám připravil místo. Až odejdu a připravím vám místo, zase přijdu a vezmu vás k sobě, abyste i vy byli tam, kde jsem já.
*CzeBKR* Jdu, abych vám pøipravil místo. A odejdu-li, a pøipravím vám místo, zase pøijdu, a poberu vás k sobì samému, abyste, kde jsem já, i vy byli.
*Daga* Amba ne ange at ega da amu watupenawa, ne sia entan ongep tambue ange ne wanigina arewa gapan ap mepe den di waninait.
*Dano* Idoꞌ naza vo numuno do vaꞌvaꞌ o-lengedeloniꞌ nene aꞌmine vo mineloda nene linginesi vi minilizangumuꞌ ve lo lengiꞌ nene do nenita ogo lengeleꞌmizo volosa gohi alosuve.
*Darby* and if I go and shall prepare you a place, I am coming again and shall receive you to myself, that where I am ye also may be.
*DarbyFR* Et si je m'en vais et que je vous prépare une place, je reviendrai, et je vous prendrai auprès de moi; afin que là où moi je suis, vous, vous soyez aussi.
*Dawawa* Be raḡanine yà naḡo be gabu yà vokaukaua rovona murine, taugu tokare yà verau munaḡa be matabumi yai doka nawemina yau kaba miae. Be dabudine matabuda tokare tà mia tenaḡana.
*Dedua* Amma ngeneac amatatac heitumeibadeac kemma dzigene hama hesicngunubade. Ni kecbade, ihai nenahafoc kecnideac negenduae.
*Desano* Eropigʉ mʉa árĩborore amutuha, dujarigʉra yʉhʉ. Eropigʉ yʉ pohrogue mʉa árĩmorãre aĩgʉ arigʉra yʉhʉ daja.
*Dinka* Ku tɛ̈ cï ɣɛn la ba piny la guiir tënë we, ke ɣɛn abï dhuk ba we mat tɛ̈diɛ̈ rin bäk rëër tɛ̈ tɔ̈u ɣɛn thïn.
*Dobu* Ta ꞌabo yatatauya sena nina ꞌena be ꞌimi sena yagibubu, maꞌetamo yada ilama be yada ꞌauꞌewami be sena nina ꞌena yamiyami ꞌomi wate ꞌena wamiyami.
*Eastern Jacalteco* Yetxa lahwi inwatx'enan bay chexapni, cat xin wulan hunelxa quexwinotojan, haxinwal bay chinehan, ha' tu' chexehpaxoj.
*EasyEnglish* After I have prepared a place for you, I will return. I will take you so that you will be with me. So then you will be where I am.
*EBR* And, if I go, and prepare a place for you, again, am I coming, and will take you home unto––myself, that, where, I, am, ye also, may be.
*Eduria* Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna.
*Elb* Und wenn ich hingehe und euch eine Stätte bereite, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen, auf daß, wo ich bin, auch ihr seiet.
*Emberá* Mʌ̃ra bãrã b̶ead̶ima bia od̶e wãya. Maʌ̃be wayacusa zeya bãrã edei carea mʌ̃ ume b̶ead̶amãrẽã.
*Embera Catio* Mʉrã mawũã wãpe sãma b'aita arib'aepe mʉrã wakusa zeya marã mʉzhi bawara jʉre edeita, aramaʉ̃ne mʉ b'ʉ maẽ marãsid'a b'eamarẽã.
*EMTV* And if I go and prepare a place for you, I will come again and I will receive you unto Myself; so that where I am, there you may be also.
*Enga* Nambame pao nyakamanya panda depa latakato dokopa nayakama namba katato yuu dokonya namba-pipa awapa katamana lao lanyala dee ipato.
*Epena* Ma t'ẽepai mɨ waya cheit'ee parã atade, mɨ ome p'ananadamerã mɨ baparimaa. Mãgá parã ichita p'anapataadait'ee mɨ ome.
*ERV* And if I go and prepare a place for you, I come again, and will receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Ese Ejja* Eꞌe, eyaya miquianajaya ebaꞌejji iyaje. Jamajjeya eꞌe jojo nei eya poeje oꞌoya. Poe oꞌoya majje eyaya miquianaya dojoje enijje ebaꞌe tiitiiꞌyojji.
*Faiwol* Kale naka tam kim abin bán kideluyam nadino beta alo madák imadew unokabi, be tam nam bokabi kal kiwso makuw bokabuw.
*Fasu* Ano hikia repoko ape maroporaka, siaraka marekea keseke ano rea hauaka isina hakāsa risikiakosakipoko re pasimokoako ano paripeakosapo.
*Fidela* Şi dacă mă duc şi vă pregătesc un loc, voi veni din nou şi vă voi primi la mine însumi; ca unde sunt eu, să fiţi şi voi.
*Filifita* Iꞌi aeꞌ efeꞌ endomba wambel ipeꞌinai, anona nemaf etanimani efaꞌepa pefeꞌ pepe pelome. Eaꞌ anama aeꞌ eapoma, ipeꞌ wapotiꞌ pepe anama atagon pelome.
*Fore* Piya, wama maruntakiꞌenari puritate, to kake aꞌwae puma kanama tibabute wakiri, nae mikuboti kaga umikibewe, untiye.
*Gangte* Chun, nang u dinga mun ka va siem zawh tieng chu leh, hungkit ing ka ting, ka kawmah nanguh hun lang ka, ka umna a nang u le na um theihna dingun.
*Garífuna (Caribe)* Lárigiñeme nídin, aráanse neíme ubáraü ligía, ábame nagíribudunya lun nanǘgünün númagua, lun ñi jumá le méme ñí numuti.
*Geneva* And if I go to prepare a place for you, I wil come againe, and receiue you vnto my selfe, that where I am, there may ye be also.
*Girawa* Is tone ak rawaun om jekur momoi, ätäi koianik, ak imwaroita, ak tone, isaka pak erek rawaiei.
*Golin* Nalgire pare kwi ere ime ure na miliga gul i awli nalgire, na pi milalga gul i para milabilwa.
*Great* And yf I go to prepare a place for you, I will come agayne, and receaue you euen vnto my selfe: that wher I am, ther maye ye be also.
*Guahibo* Xanë taponaecujinae mavetsiaje, itsa baja veretsianajë patacatsivajënaexaniavaetsijava itsajota papatsijitsiamë, icatsia patsianicajë patacacaponaenexatsia jane baja. Nexata bajarajotatsia pacayajavaecaenatsi, itsajota ecaenajë.
*Guajajara* Peneko àwàm imuhyk kar ire nehe, azewyr wi putar tuwà xe nehe no, pemonoꞌonoꞌog pà hezeupe nehe no. Aꞌe rupi peiko putar hepyr nehe.
*Guambiano* Incha nabe ya, tru purramigwan chab tamarabe, katøle nabe natøwei ñimune pera inrrab arrumønrrun cha, na chu waben, ñimgucha truyutøwei purrønrrai.
*Guanano* Ã jicʉ mʉsa jihto cjihtore cahno tuhsʉ, õpʉta pari turi majare tjua taihtja yʉhʉ. Ã jina tói yʉ jiroita mʉsa cʉ̃hʉ jinahca tjoa.
*Guarani* Haꞌe gui aa vy pendekoarã areko katupa rire aju ju ꞌrã rogueraa aguã xea py, xee aikoa py peẽ voi pendekuai aguã.
*Guaraní, East* Jare aja ma yave ayapocavi vaera perendara, ayu yeta pomboresive vaera, pe reta vi peico vaera che aicotaa pe —jei—.
*Guaraní, Western Bolivian* Jare aa ma yave ayapɨcatu perendarã, ayu yeta puraa vaerã, pe reta vi pico vaerã che aicota vae pe —jei—.
*Guarayu* Imoingatu pare ayevɨra pe reca che recosave pe reraso ãgua cheyepɨri.
*Guayabero* Toetx wʉt chaemsaxan, xan pejme kaxaxoekan xamal bʉflaeliajwanse. Samata, xamal xanxotaxaelam.
*Guhu-Samane* Teka ma isaki nikeho quba roibeteqanoke ana burisi eete baa nike dzeima anama napai gama teenata qopa koobire qaarakoi.
*Gullah* An atta A done mek de place ready fa oona, A gwine come back fa tek oona wid me an go ta dat place so dat oona too gwine be weh A da.
*Gwahatike* Kuŋ gasuŋtiŋ sope yirde ep irdeb mulgaŋ heŋ waŋ ne heŋde gor dukeŋ. Gogab deŋ manaŋ ne heŋde gor hinayiŋ.
*Gwich'in* Ąįįtsꞌąꞌ hoiizhii ąįįtłꞌęę izhit nakhweenjit shrigwiilik ąįįtłꞌęę, ooꞌee neehihdyaa tsꞌąꞌ adahaa nakhwahaalchyaa, nijin tꞌihchyꞌaa izhit shaa tꞌahohchyꞌaa eenjit.
*Halai* Alia e la silegu te go na hamatskö mam meni a makum i tamilimiu, ba lia te na la pouts guma romana ba te mi lu mera gilimiu i tar te go na ka mia limiu te na ka gia lia.
*Hawaii Creole English* Afta I go an make da place ready, I goin come back, an take you guys ova dea wit me, so da place I stay, you guys goin stay dea too.
*HEBm* והיה כי הלכתי והכינותי לכם מקום שוב אשוב ולקחתי אתכם אלי למען באשר אהיה שם תהיו גם אתם׃
*Helong* Eta Auk lakong le mana hidi bel mi maan son nam, mam Auk pait maang, le mi leo-leo muid Au. Nini ela, Auk se olang ngam, mi se lam kon.
*Hindustani* Aur djab ham don hoi djaab tab ham lautke aab toelogke lewe, tab tohoelog rahiehe djaaha ham rahabe.
*Hixkaryána* Oyosahtosonye rototxhe, komokyaha harha. Rohyaka ohor komo komokyaha harha, rohyawo roro oyehtxoho menye, kekon hatà.
*HNV* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Hopi* Noqw nu ahpiynen umuṅem qenite’, nu piw aṅqwni; nen umuy nāmi ökínani; noqw nuy háqamniqw uma piw pepyani.
*Huallaga* Camarircurnami cutimushaj gamcunata pushanäpaj. Chaynöpami noga tiyashä cajcho gamcunapis tiyanquipaj.
*Huambisa* Yamai wii wena atum pujustinan umikan, ataksha wakettsanak atumin jukin, wii pujamunmag pujustarma, tusan jukittsan taruattajrume.
*Huaorani* Ayæ̈ mïnitö quëwenguï onconcoo tömää ædæmö mæ̈noncæte ante gobo ïninque botö ocæ̈ ëmænte poncæboimpa. Pöninque mïnitö botö quëwëñömö adoyömö botö tönö godongämæ̈ quëwencæmïnimpa, ante botö mïnitö ïmïnite ænte mæ̈ibo æicæmïnimpa.
*Huasteco de San Luis Potosí* Tam cu tala' t'ojojoyits an atachic tihua' ti eb, tam ne'ets quin huichiy junil tu ne'tha'chic abal quit junax c'uajiy tihua' c'al nana'.
*Huasteco de Veracruz* Ani tam in k'alnekich ku t'ojojoy xon ti ne'ech ki k'wajaytsik, ne'ech kin witsiy tu ik'i'tsik ani tu júna'tsik k'al Naná' abal ki k'wajaytsik teye xon ti Naná' ne'ech kin k'wajay.
*Huave de San Mateo del Mar* Wüx landoj nataag majneaj niüng apmecüliün, quiaj sanandilil najan icon, apmajlüyiiüts nóiquian niüng sanajlüy.
*Huichol* Xüca neheyani, xüca xehesie mieme 'aixüa neheiyurieni mana, tavari necaninuamücü, nehesüa nenixe'anuvitümücü, haque nemeyeica xemeta mana xeme'uvanicü.
*Huitoto Mɨnɨca* Omoɨ illɨno cue fɨ́nuailla mei, abɨdo ómoɨna uáɨbitɨcue, cue illɨ́nomo dáanomo omoɨ íllena.
*Huitoto Murui* Fuiduanona, dane abɨdo biitɨcue. Omoɨna cue dɨne uillena, cue dɨne omoɨ illena, biitɨcue.
*Huli* Tí holene manda manda bu ngelalu i̱ kogoria ina mandagi haabo hami̱ya tí damu dai bule poro.
*HunKar* És ha majd elmegyek és helyet készítek néktek, ismét eljövök és magamhoz veszlek titeket; hogy a hol én vagyok, ti is ott legyetek.
*Iatmul* Yiga tɨngweya kava kwunataa ngwuk kat kalivat at yaigowun. Ngwuk kat kaliwun mala wunai tɨga kavamba kɨta vat yetɨgiyanɨn.
*IDB* E quando io sarò andato, e vi avrò apparecchiato il luogo, verrò di nuovo, e vi accoglierò appresso di me, acciocchè dove io sono, siate ancora voi.
*Ignaciano* Te táuripa eta iávihayare, nútijapainavarepa nuchavainapa népanahénapa apaesa ácachanenu éti tayehe eta návihayare núti.
*Imbo Ungu* We naa tendembo. Enonga molongei kombumu pumbo tepo amenge tendepolio nimbomuni, na molombona eno peya molamili nimbo eno ombo limbo.
*Inga* Chi kaugsadiruta ña allichigrispaka, ikutimi samusa, kamkunata pusangapa; chasaka, nuka maipi kaskapi, kamkunapas kaugsagringapa.
*Inoke-Yate* Nakaeya maiꞌnoa kumate esaketa nakaeyaꞌae loꞌkata maisuna yafe nakaeya uꞌna no kumatapi aliꞌna avatati hulapateteꞌna eteꞌna esoana lapavaleꞌna visuketa alaki loꞌkata maikune.
*Iñupiat* Aasii aullaġuma itqanaiyaġiaġlugu iniksraqsi, qaitqigñiaġmiuŋa aasii nayuqsiutilusi uvamnun, sumiitkuma tavranivsauq itquvlusi.
*Iñupiatun* Aasrii aullaġuma itqanaiyaġiaġlugu iniksraqsi aggitqikkisiruŋa, aasrii uvaŋnun iŋmagusri nayuutitlasriḷusri nani itchuma.
*Ipili* Namba bala ateyanga poto, yakama atalapale panda oko makande pikoyo piyu, namba atolowa yuu okonena yakama towa atu atamakale loto, nambato yakama lamolo-peke lokale.
*IRB* e quando sarò andato e v’avrò preparato un luogo, tornerò, e v’accoglierò presso di me, affinché dove son io, siate anche voi;
*ISH* Sesudah Aku pergi menyediakan tempat untuk kalian, Aku akan kembali dan menjemput kalian, supaya di mana Aku berada, di situ juga kalian berada.
*ISV* And since I’m going away to prepare a place for you, I’ll come back again and welcome you into my presence, so that you may be where I am.
*ITB* Dan apabila Aku telah pergi ke situ dan telah menyediakan tempat bagimu, Aku akan datang kembali dan membawa kamu ke tempat-Ku, supaya di tempat di mana Aku berada, kamupun berada.
*ITL* Dan jikalau Aku pergi serta sudah menyediakan tempat bagimu itu, Aku akan kembali lalu menyambut kamu datang kepada-Ku, supaya di tempat Aku ini ada, di situ juga kamu ada.
*Iwal* Be ginei ayeu nale be napasang yem lavongg aim nikwai, kob atob nanumul nanme be nanggas yem tande unambweg unvin ayeu. Veik taku ete ayeu ve nale ok, ete yem ok atob unambweg unvin ayeu nangge taku etok unvin.
*Ixil San Juan Cotzal* Seꞌenin utz, maꞌt unbꞌan tuch etatibꞌal. Loqꞌ vul unpate. In chit suꞌliqꞌonbꞌenex viꞌ. Ech til vaꞌl saꞌatinkꞌin saꞌatinex tziꞌ majte.
*Ixil, Nebaj* As tul uvaꞌ la bꞌen in, as la bꞌen unbꞌan isuuchil vetatinbꞌaleꞌ. As la ul in unpajte, tan la ul veqꞌo veꞌt ex, aqꞌal uvaꞌ katil uveꞌ la atinkat in as tzitziꞌ la atinkat ex,
*Iyo* Ko no oro ye yakutíye roŋgaruwoteno tiníqo, no pitu ko umburo ye yorewe dano yoteno ŋuno mahewaŋgo. Ŋunde tero ye ŋuya ŋuno noya ŋuno yowato.
*Javanese of Suriname* Nèk Aku wis rampung Aku bakal balik menèh marani kowé, supaya kowé bisa manggon dadi siji karo Aku.
*JFA-RA(Br)* E, se eu for e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos tomarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*JFA-RA(Pt)* E, se eu for e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos tomarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*JFA-RC(Pt)* E, se eu for, e vos preparar lugar, virei outra vez, e vos levarei para mim mesmo, para que onde eu estiver estejais vós também.
*Kadiwéu* Igaanige ejigo jilakidetini ane onitetiwaji. Odaa nige jigodi, odaa ja idopitacijo me ɡ̶adadeegitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a anejote, jiɡ̶idiaaɡ̶aɡ̶a onitetiwaji.
*Kagwahiva (Tenharim)* Jihorẽ penduhava imboavujikwea po ti ji jivyra'javi pe nderogwovo pe nog̃a jijipyri nehẽ. A'ero po ti ji pyri tuhẽ pe nduvi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
*Kaingáng* Isỹ kãnkãn kar kỹ sóg tá kãtĩg mãn ke mũ gé, sỹ ãjag tatĩn tĩg jé, kỹ ãjag tóg inh mré tá nỹtĩnh mũ.
*Kaiwá* —Amoĩ porãmba rire katu, aju jevy arã pende-rehe apogweraha hagwã xe aiko ha-py peẽ ave peiko hagwã xe ndive.
*Kakinte* Ariquea noanajegueti novetsicaguetaquitempirota pinchoocatantajiapojempaca, nompiashijiaquempiqueate naajiajatempi poimentajianaquenijite pinchoocatantajiapojempaca ontaniqui naatimpaqui.
*Kalam, Minimib* Yad am kau nɨbep gɨ jɨn gɨl, apɨl nɨbep poŋɨd dɨ dam, yad mɨdenɨgain sɨŋak nɨbi eip kabsek mɨdonɨgabɨn.
*Kalam, Minimib* Yad am kau nɨbep gɨ jɨn gɨl, apɨl nɨbep poŋɨd dɨ dam, yad mɨdenɨgain sɨŋak nɨbi eip kabsek mɨdonɨgabɨn.
*Kamasau* Nge nungoqi sunyi kupuq ruso, tedi munene gadi nungoqi kitaqu nge kas kin sunyi pe tende ko.
*Kandozi* Naayaruri, yareeruri, yusur siyaa yamakaturi kuschima. Siyangaz kuseeruri, siyaa yamayaruri, urutamari nuwash taatssa; anush washunandarisha taachchi.
*Kanite* Nagaya kumatamia mo lalo tala hu-maletena etena me lamavalesugetama visua kumatela visageta nagaiene mo lokaeta maigahune.
*Kanjobal, Eastern* Ok lajwok in watxꞌnen e lugar tuꞌ, cax ok in jay pax junelxa, axa ex ul wiontok wetok tuꞌ, yet watxꞌ a bay ayin ecꞌ tuꞌ, a tuꞌ ok ex ayjok ecꞌ wetok.
*Kanjobal, Western (Akateko)* Oj lawoj jin waꞌnen je lugar tuꞌ, catuꞌ oj jin jul pax junel xa. Catuꞌ oj jex wiꞌontoj wetoj an, yet watxꞌ jaꞌ bey ey jin ecꞌ tuꞌ, jaꞌ tuꞌ oj jex ey ecꞌ wetoj an.
*Kapingamarangi* I muli dagu hagatogomaalia di godou lohongo, gei au ga hanimoi labelaa, ga lahi goodou gi di gowaa dela e noho iei au, ga madalia Au.
*Kara* Ne taa falet xena faigotan a nobina xami e ne taa ulaamaan xena xel nami talo mi taa fe taagul xuvul paga.
*Karaïbs* Ikura'ma'san mero wo'take rapa ajaijeine. Iwara ro moro ywaitopo po amyjaron enapa maita'ton.
*Karajá* Ariwinymy arahudi tahe ixybyle aòrysymy adòòsekre. Tahe aradyrenykre titxibo‑txi aratxireriò kaiboho tule matxibenykre.
*Kashibo-Kakataibo* Mëníoxunbëtsini cana anumi ꞌëbë ꞌinun mitsu bitsi utëcënuxun ꞌain, ꞌëx anu ꞌicë anumi mitsux ꞌëbë ꞌinun.
*Kashinawa* Janu matudi ka en jiweai anu man idiatiduwen taea kaxun bebunkidi en matu pewaxuin kaxanaii. Ana juxun en matu iyuxanaii, janu nun jiwenunbunan— itan
*Kayabí* Pẽnupawa mogatyrũmaw ire nipo je tejua pẽ nupe, pẽ nerawau peu tejepyri pẽ mogyau.
*Kayapó* Dja ba ar anhũrkwão mex kadjy tẽ:n kam akubyn ajte ar awỳr bôx. Ne kam arỳm mã amikôt ar adjan ar ajo tẽ. Be, mỳj kadjy? Bir gwaj arek baro'ã ar baba kadjy.
*Keapara, Kalo* Ne aagona, gomi gemi kapu pana kala-maavua. Pana kala-maavu gatua vou, pana waikule-wai, gomi panama vaimi au ria pita talu. Pe au ariginai pana talu, gomi maki au ria pita talu.
*Kein* Iz simai ag dabun empip suban kasai maimai, koli alaimai, ag imaraimai, simai, iza ibail ereg damamen.
*Kekchí* Nak ac xya̱lo' le̱ na'aj, tincha̱lk cui'chic ut texinc'am cuiq'uin re nak bar cua̱nkin la̱in, aran ajcui' cua̱nkex la̱ex.
*Kewa, East* Nimina pirape su puma makiritaoma sumare nimi mulalo epalua. Go pea-le naa raapu piramina.
*Kewa, West* Nimina pirape su pua managolaawa suare nimi mulalo epalua. Goa pea-ga niaa raapu piramina.
*Keyagana* Haiꞌna notapimo alo huꞌna lapateteꞌnaeꞌmo nagaegiꞌeꞌmo magokepi haita lokaeta maisunafeꞌmo emiꞌneꞌna lapavalesugeta uta haigune.
*KJ2000* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there you may be also.
*KJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there ye may be also.
*Kobon* Yad am kau kalöp gɨ jɨn gem, apem kalöp uɫ gɨ dam, yad mɨdeinabin au kale aip seg mɨdeinabun.
*Komba* Nâ âim mirâ kiaŋziŋ kubikŋâ âburem ga diiziŋga nâ sot âi ândibi.
*Kor* 가서 너희를 위하여 처소를 예비하면 내가 다시 와서 너희를 내게로 영접하여 나 있는 곳에 너희도 있게 하리라
*Korafe-Yegha* Na oroko yama nenda vasa esimbugedo, namonde dabade irari dae sedo, jovereghe foa ne unumbe budo, nanda vasada yarena.
*Koreguaje* Care'va pi'ni jo'e ichejana rani ũcuachejana saja'mʉ chʉ'ʉ mʉsanʉkonare, chʉ'ʉ pa'ichejare ja'me sani paapʉ chini.
*Kosena* kemó iyúnda kentí maruꞌá utoꞌmayaa umátinkanaeꞌa iyúne. usauwéꞌmaeꞌo kuntíꞌmaeꞌo íyónda kemó máyaundaraꞌa uménaaowe. mirá onaꞌá kesé ménaaowe.
*KR1776* Ja vaikka minä menen pois valmistamaan teille siaa, niin minä tulen jälleen ja otan teidät tyköni, että kussa minä olen, siellä pitää myös teidän oleman.
*KR33/38* Ja vaikka minä menen valmistamaan teille sijaa, tulen minä takaisin ja otan teidät tyköni, että tekin olisitte siellä, missä minä olen.
*Krumen Plapo* 'Bʋ mɔ, 'nɩ ‑mu, 'nɩ ‑wɛ 'aan bʋnɩɩlɛ ‑mɔ, ‑ɛ ‑bɩ 'n di 'lɩ 'nɩ di, 'mʋ 'a mʋ gba, ‑ɛ di꞊e nu, ‑tɩtɛ ‑mʋ', 'n nɩ 'ʋ, a 'mʋ 'ʋ nɩ ‑wɛ.
*Kuanua* Ma ba iau vana, ma iau mal pa ra kuba i vavat, ina vut mulai, ma ina agure pa avat piragu; upi avat bula, avat a ki ta nam ra gunan ba iau ki ie.
*Kuman* Ana na pindre angaino dumo ake kuno ertre, na ende ikine undre ene auro i-yeimbo, ana na moraglmara igle nono akiye moramga.
*Kuna, Border* “Tenal an pemalga neg nudane-choggu, al pemal pato wismaldo, an pemalga neg nudajal, an kannan pemal-aminonibalo pemal anpak mes negal. Al an pia megódin, pemal tebal anpak mes megmogo.
*Kuna, San Blas* An bemar-idu-naogu, an bemarga neg-guagwar-sisale, an bemar-sudagega gannar an danibaloed. Adi, an-gudiguoedgi, bemar anba gudii gumogagar.
*Kunimaipa* Met ne garos sat arim zei hepekez poñ ba oñ batomapuhoh maot erat ari ba evizoman dari honeo helakapuh poek hek.
*Kuot* Ga leba rala orangarang pianam ming, tie eba ina terigirang ga milagirang me toi, meba gat mimi ba le mionang na urie pianam la tunama una.
*Lacandón* Cu ts'ocar in tsoyquintique', je' in ca' tare' quir in pʌyiquechex soc rajra' ti' yʌnechex tu' yʌnen.
*LEB* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself, so that where I am, you may be also.
*Letuama* (-)
*LHB* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there you may be also.
*LOGOS* And if I go and prepare a place for you, I will come again and I will receive you unto Myself; so that where I am, there you may be also.
*LSG* Et, lorsque je m'en serai allé, et que je vous aurai préparé une place, je reviendrai, et je vous prendrai avec moi, afin que là où je suis vous y soyez aussi.
*LT-BTZ* Kai nuėjęs paruošiu, vėl sugrįšiu ir jus pas save pasiimsiu, kad jūs būtumėte ten, kur ir Aš.
*Luther 1545* Und ob ich hinginge, euch die Stätte zu bereiten, will ich doch wiederkommen und euch zu mir nehmen, auf daß ihr seid, wo ich bin.
*Luther 1912* Und wenn ich hingehe euch die Stätte zu bereiten, so will ich wiederkommen und euch zu mir nehmen, auf dass ihr seid, wo ich bin.
*Machiguenga* Impogini noatakera novetsikaigutempirora nompigaate nagaigutempira kameti piaigakeniri pintimaigakera anta naroku.
*Macuna* Ito wacõri mʉa ñarotijʉri queno tĩogʉ̃ mʉcana tʉdi wadigʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ ñarojʉ mʉa ñatoni mʉare ãmigʉ̃ ejagʉ yigʉja yʉ.
*Macushi* Moropai amîrîꞌnîkon ton pe ikonekasauꞌya ya, uuipî inîꞌrî amîrîꞌnîkon eraꞌmai, uupia aakoꞌmamîkonpa. Oꞌnon pata uukoꞌmamî ya, miarî nîrî uupia aakoꞌmamîkonpa.
*Madak* E, ani ini kui ko ani otokunasiwa ani ai tani ani ga ku da kinani a ra'aikonda. Wosiwa a dau ko kumbwa kunu okwe ani ga funda nu da ki.
*Madak* Dola anat pas ugo, ana lox agagas tengkot tinimi, la anabamlong bok la ana lam ka nimi ri mo lemenemen nenia ana nemen teren kusu nemi bok miba nemen eburu minia.
*Maka* Quꞌ haktax qaꞌ hajiꞌlet paꞌquꞌ etsetꞌiꞌiƚ, qaꞌ hetpiljuꞌ iye hatseꞌ, maꞌ qaꞌ kꞌekaxiꞌƚphaꞌm qaꞌ ewiꞌƚ jinaꞌniꞌ naꞌ haꞌniꞌ.
*Malagasy* Ary raha handeha hamboatra fitoerana ho anareo Aho, dia ho avy indray ka handray anareo ho any amiko, ka izay itoerako no hitoeranareo koa.
*Malei-Hote* Yaha ek yapôpêk môlônim loŋ. Êŋ ma tem yandealêm ek yanja môlô ek nômô loŋ êŋ imbiŋ ya.
*Mam, Central* Ex nya noq oꞌkx tuꞌn ma chinka bꞌinchilte kynajbꞌila; qalaꞌ ok chin ula juntl majl kꞌlel kyeꞌy, tuꞌntzin kyteꞌn junx wukꞌiy te jun majx toj kyaꞌj.
*Mam, Northern* Oc nxiꞌye ex oc tbaj nbinchaꞌne jun cynajbile, chin ule juntl maj ex che xel wiꞌne wucꞌile tuꞌntzun cytene wucꞌile jatum chin tele.
*Mam, Todos Santos* Bix ka ma chin aja jkolte cynajbila, jax chin ul meltzꞌaja juntl maj, bix cxeꞌl nchmoꞌna ejeeꞌy, cuma waja tuꞌn cytena junx wuyena.
*Mangga Buang* Ke, sana galo taaku jung na vêêl e mem saanom gako ham jak-ambe yanaah mando, in taaku sen sa mandôô-to ond ham e mando gaving.
*Mangseng* Na aro ve tho monsi meumu mo i vus, aro tho lo werer me, mo tho wola thomu, mo o voth tomo nge tho, nge wop ako tho voth nge.
*Maori* A ki te haere ahau ki te mea wahi hei tukunga ake mo koutou, ka haere mai ano ahau, a ka tango i a koutou ki ahau; kia noho ai hoki koutou ki te wahi e noho ai ahau.
*Maprik* Guné ragunéran ga waba dé kwao. Wuné ye guna ga miték yaké wuné yo. Miték yatakne wuné tépa gwaamale yae gunat kwolawuru wuné wale ye wuné wale raké guné yo.
*Mapudungun* Fey dew amutuli ka küme elmetuli kiñe küme mülewe, ka wiñome küpatuan tamün yewpatuafiel ta eymün, femngechi ta eymün mülepuaymün chew ñi müleputuael ta iñche.
*Margos Quechua* Camarircamurnami cutimushag gamcunata pushanäpag. Tsaynogpami noga tashgä cagcho gamcunapis tanquipag.
*Marik* Aya esel, ãgenei modoũ dodok afel fen, aya ã geid tabodõf nigin, aya kelau gei ayeĩf, are ãg aya abodok nẽ an ubodõgouf nigin.
*Martin* Et quand je m'en serai allé, et que je vous aurai préparé le lieu, je retournerai, et je vous prendrai avec moi; afin que là où je suis, vous y soyez aussi.
*Maskelynes* Nǝboŋ nǝb̃eutaut hǝn naut samito b̃inoŋ, dereh netǝlmam, sǝhar gamit hǝn mǝtb̃egǝm toh mai ginau, hǝn mǝtb̃itoh tin mai ginau len naut nototohtoh lan.
*Matsés* “Adquid iquec,” quiash ëbia nidshun con Pa chiendambi. “Ëbi tantiaquido neque. Nuquibëdi tabadmenuna,” quequin chiendambi. Adashic ëbi yacno mibi buanuec choaindabi.
*Matthew* And yf I go to prepare a place for you, I wyl come agayne, and receyue you euen vnto my self, that wher I am, there may ye be also.
*Mauwake* Ne yo ikip epa nia saliwap-puomap nainiw ekapep nia aawemkun ikiwep yena ikaiyem neeke efamiya ikowen.
*Maxakalí* 'Ũgmõg putup, tu' max mĩy putup 'ãpip'ax, tu putpuk nũn putup, tu 'ãxop mõgãp-tup, xayĩy pip 'ãpip'ax tu 'ũgmũtik.
*Maya-mopán* —Le'ec ca' xiquen in wutzquinte'ex a cuuchili, ca' wataquen in ch'a'e'ex. Ti baalo'o, le'ec tuba que'enene, te'i ilic a beele'ex,— cu t'an a Jesusu.
*Mazahua* Nuzgö na cjuana rá magö, rá ma xã'mãgö nu ja je rí bübügueji. Pero rá ẽtcjö na yeje. Rá sints'iji ngue c'ua nu ja je rá magö, nu'tsc'eji xo rí ma bübügueji nu.
*Mazateco de Ayautla* 'Ba tsa kjuik'enda_nuu̱ nga'nde, 'ba=tsa'en kjua'ekja'a ngani_nuu̱, tuxi 'ba nde kio kuetsubañu ña kuatejñaa̱.
*Mazateco de Chiquihuitlán* Hane hya xi ha cëjë cavëhë́ndaja cahndë́ xi cuma nuju ne, sehe cúya nga, hane cjuë́cojo nuju, cojo sa xi hiscan xi cuitejña ne, hacuaha ngajan cuinechun.
*Mazateco de Huautla* Tsa² cjoia¹³, tsa² si³nta³chon³-no³ ˀnte³, cjoa²ˀai⁴ nqui²ntia³-nia³. Scoe²tjao²-no³ tˀa³tsˀan⁴, jme¹-ni³ nca³ cˀoa⁴-ti⁴ jon² ya⁴ coi⁴yo³-si¹nio³, jña³ nca³ ti²jna⁴ nca³ an³.
*Mazateco Eloxochitlán* Koni 'sín nga tífia nga tífìkindá‑no i̱'nde, 'koa̱á ti̱'sín kjí'i̱ india‑na, mé‑ni nga íko̱‑no nga ya̱ ki̱tsa̱jna‑te ya̱ ñánda̱ nga kóti̱jna ra 'a̱n.
*Mazateco San Jeronimo* Koni s'ín kjián nga kìndaà‑nò i̱'nde, k'oa̱á ti̱s'ín kjoia̱a ìjngoò k'a nga kjíko̱‑nò, mé‑ne ya̱ ñánda kóti̱jna, ti̱koa̱ ya̱ ki̱tsa̱jnako̱‑ná.
*Mekeo* Ke lau alalao afumi alapafua ageka aisama, alamue alamai alaafimi fou agalao, ega koa oi isafa lau kapai alaagu egae fou faagu laoma.
*Miniafia* Ayu anan kwa a efan anayayabuna ufunamaim boro taiyuwu anamatabir anan ananawiyi bairi tanan ayu menamaim ama’am kwa boro imaim kwanama.
*Mixe de Coatlán* E co ɨɨch anajty tɨ nba'ttɨgɨ̈yɨch, e tɨ ni'ixɨɨyɨch tzɨnaaydac jayɨjp mɨɨd miich ajcxy ycɨxpɨ, huin'it ajcxy nihuimbidɨpy, jëbɨ ɨɨch ajt naydügmujcɨm, jɨgɨx ma anajty n'ityɨch, nañ jiiby miich ajcxy m'idɨpy.
*Mixe de Guichicovi* Cooc̈h jim̱ nnøcxa'añ, cädaactägatsáam̱bøch jadähóocägumbä. Mänítøch mijts jim̱ ngøx̱y woonøcxa'añ maac̈h nhida'añän. Näguipxy hajxy jim̱ nhidáaṉäm.
*Mixe de Juquila* Es nétʉts nmínʉt jatʉgok es nyajnʉjxtʉdʉts miits es mjiky'áttʉt mʉt ʉj.
*Mixe de Tlahuitoltepec* Jøts kuts øts wyɨnaty tø nnijkxy, jøts kuts øts ja wyɨnaty tø n'a'ejxɨ ja tsɨnaadya̱a̱jk, wɨnets ø nme'ent jadɨgojk jøts mee nmøødɨñɨt, jøts nay jap mjujky'a̱ttɨt ma̱ øts ɨdø'øn jap ndsɨnaawya̱'a̱ñ.
*Mixe de Totontepec* Ax kuts a̱ts miitse'e na̱jkx je̱ it n'apa̱a̱jmtkijada, van'itts a̱tse'e nmiinnuvat je̱ts a̱ts miitse'e min nyaktso̱o̱'ndini, ve'em tse'e je̱m m'ijttuvat joma ve'e a̱ts.
*Mixteco de Atatláhuca* Te jeē quihín rī sátūhva ri nuū cóyūcu ró, te ndiji ri quinaquihin ri rohó quíhīn yō, návāha suni coyūcu ró nuū cóndee maá rí.
*Mixteco de Chayuco* Ta tatu cuhin ta zanduvehi nu cua cundyaa ndo, cua quisi inga saha ta naquihin sii ndo vatyi cuhun ndo ta cundyaa ndo nu cua cundyei.
*Mixteco de Diuxi y Tilantongo* Nu'u‑r, xa kada tu'a‑r ve'e koio mee‑n, te ndii‑r, xa kandeka ña'a‑r jɨ'ɨn, xa kutuu va'a koio mee‑n nuu kutuu mee‑r.
*Mixteco de Jamiltepec* Ta cha yaha cha cuhin ta sanduvahi nu coo ndo, ta cuquichi inga chaha, quichi naquehin chi ndo. Tacuhva cunyaa ndo nu cuacunyai.
*Mixteco de Peñoles* Te dǎtnùní quixi tucu‑í te candeca ñaha‑ǐ xii‑ndo quɨ̌hɨ́ⁿ cuèndá ɨɨⁿ‑ni xìchi cundecu‑o.
*Mixteco de Pinotepa Nacional* Tu cua cuhin, ta cua tiso vahi nu cua coo ndo, cua quichi ndico tuqui, vati cua quichi quihin yu chihin ndo. Chacan cuu cha cua coo tahan ndo nu cua coi,
*Mixteco de San Juan Coatzospan* Te kuē'én u é xtūví tu'vé u mí kuntōo nto ne, ki'xi xtuku ú, kixnakueká u nto, vata koo é kuntoo dadɨɨ nto nī ko mí kutuví u.
*Mixteco de San Juan Colorado* Tsa yaha̱ tsa cuhun yu janduvaha yu nu coo ndo, tan cua quitsi nyico yu inga tsaha, quitsi naquihin yu tsi ndo tyin cuyucu ndo nu cua cunyaa yu.
*Mixteco de San Miguel el Grande* Te nú kua'a̱n‑ri̱ sátu̱'a‑ri̱ ve'e kuxiu̱kú‑ró, te nchaa̱‑ri̱ kinastútú‑rí róó ki'o̱n. Náva̱'a nuu̱ kúnchaa̱ máá‑rí‑ún, suni yúan kuxiu̱kú‑ró.
*Mixteco de Silacayoapan* Tá sa̱ ná quee e̱ cu̱hu̱n i̱ ta tá sa̱ ná caja ndíví i̱ nu̱ú canduu ndó cán já quixi tucu u̱ ndiquehe e̱ ndo̱hó já ná cu̱hu̱n ndó canduu ndó xi̱hín i̱ mé nu̱ú coo i̱ cán.
*Mixteco de Sto. Tomás Ocotepec* De jā quíhīn ni sāhá tūha nī, de ndiji nī quinacueca nī ndá nú cōhōn, tácua suni cundeē nū nūū cundeē maá nī.
*Mixteco de Tezoatlán de Segura y Luna* Dá tá ni̱ ndi'i ni̱ sa'i̱n ni̱ kenduui̱ noo̱ kandei ndó, dá kixi tukui nakuakai ndo̱'ó kandakai ko'i̱n, dá kía̱n noo̱ kooi, ñoó kandei ta'ani ndó.
*Mixteco de Yosondúa* Ki'in ri ti satu'va ri nuu kunchuku ra. Ti nu ja ni kuu nakoo, nandeokuñɨ tuku ri ti nchaa ri kii nukuaka ri ro'o naa ra, nava na kunchuku ra nuu kuncha ri yukan.
*Mixteco del Sur de Puebla* Daaní, na nsihi quideàmà, dandu icúmî naxicocuíìn nàcuàqui mii‑nsiá nùhù‑ndà sàhà‑ñá cutnaha‑nda cundoo‑nda yucán.
*MKJV1962* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself, so that where I am, you may be also.
*Mountain Koiali* Iale dana tiniege laheho oe uvu kebia hoesegevei gabiaito tota hoilahai lohoniege la malevege lana daluvuta keve teve. Iliege di uale keve lana daluvuta uve.
*Mufian* Aeꞌ iꞌi efeꞌma egandomba wambel ipeꞌimbilima owagama itanimai efaꞌepa pefeꞌ pepe pelome. Eaꞌ anamba aeꞌ egapoma, ipaꞌ wapani pepe anamba atogon pelome.
*Muinane* Jaabo jino ofoobo amɨɨhai mihicajimañehejeque iimibachuudɨ siino saaji; amɨɨhaico ɨɨcɨvaabo. Jaamo uujoho iicahɨgo amɨɨhai tollɨro mihicaji.
*Mundurukú* — Cum õn. Eydopdopap'a oyamuxipan eyajẽmjẽmap'am — io'e. — Eydakoy ocepit eydopdopap'a muxipan puje — io'e. — Onuyapka kay õn jeydujuxe. Onuyapka be epesop soat em — io'e.
*Muyuw* “Ban bakatineg miven, igaw mo baw va̱gan kid bakaweimiy banaweimiy wagunaven, sigwey yakamiy mo bitasesus.
*Naasioi* Diiꞌ otoriainooꞌ osi neri bakeamira napoꞌ toromaravaing, eeꞌnoko ning-anko poꞌantarampiaing teꞌ ning oꞌnoainooꞌ diiꞌ otoriainaꞌ.
*Nabak* Neŋ pi meti mundumin beke weyaŋne weyaŋne pema delaŋ zemeŋgut naman gilik zemkoti indatima nsakwep meti neŋmak ke mamambanup.
*Nadëb* Ỹ basëëk bë tyw nꞌaa ỹ benäm hyb nꞌaa. Tii bä ỹ matëëh da bë ỹ mahũũm hyb nꞌaa wë ỹỹ, ỹ bawät bä bë babok hyb nꞌaa na-ããj hẽ.
*Náhuatl de Guerrero* Niman ijcuac yonitlan, ocsejpa nihuajlas para nemechhuicas para nemejhuamej no nennemisquej campa nejhua ninemis.
*Náhuatl de la Huasteca central* Huan quema ya nimechsencahuilijtos amochaj, huajca sempa nihualas huan nimechhuicas para anitztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Huasteca Occidental* Huan quema ya nimechsencahuilijtos amochajchaj, huajca sempa nihualas huan nimechhuicas para anitztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Huasteca Oriental* Huan quema ya nimechsencahuilijtos imochajchaj, huajca sampa nihualasoc huan nimechhuicas para initztose nohuaya nepa campa niitztos.
*Náhuatl de la Sierra de Puebla* Huan como Nejuatzin niyó namechsesecotaliliti ya ne caltzitzin, ijcuacón Nejuatzin ocsepa nimohualuicas nican talticpac para namechajocuiquiu huan namechuicatiu nepa campa eluiyactzinco campa noixpantzinco. Huan ijcón campa Nejuatzin niyetos, namejuan no ompa nanyetosque sen nachipa.
*Náhuatl de Michoacán* Huan sinda nías pa annimijchijchihuilis capa ancayas, cuaquín nihualas oc sejpa pa annimitzanas, pa yoje ancayas amhuanten capa nehual niunca.
*Náhuatl de Tetelcingo* Hua tlö neya hua necyejyectlöliti locör para nemejua, nehuölös ocsajpa, hua naja nemiechönaqui, para que cöne naja neyes, nemejua nuyejque ompa nenyesque.
*Náhuatl de Zacatlán, Ahuacatlán y Tepetzintla* Uan satepan ihcuac yoniah uan yonyehyectlalih namochantzin, niuitz ocsipa uan innamechonuicas nouan. Ohcon campa neh nisqui, noiuqui namehuantzitzin ompa namonisqueh.
*Náhuatl del Norte de Oaxaca* (-)
*Náhuatl del Norte de Puebla* Huan satepa ic niyas huan namechtlayectlalilis canin nanyesque, nihualas oc sepa huan namechuicas, huan namehhuanten nanyesque sansecnin canin nehhuatl niyes.
*Nakanai* Ale eau ge goio ge raragi la muli mutou. Tio mai eau ge raragi kaluvuti la muli mutouo, eau ge beu loua somai ge puli amutou soio taku veia amuto ge pou vikapopo leau oio vola. Eia ge mai ele, la mautu ale eau ge pou ovolao, amuto tai ge vikapopo leau ovolao.
*Nambikuára* Na¹kxai²nãn²tu̱³, ĩ³na¹kxai²nãn²tu̱³, wxa²ha³lo²a² sa²hau³ko³ta³lun²kxi¹nx2ta¹kxai²nãn²tu̱³, ã³wa̱³li¹xi²na¹tu¹wi¹. Na¹kxai²nãn²tu̱³, ã³sa²so¹nx2ta¹tu¹wi¹. Kan²txi³ yxau³ya³sa²si¹nx2ta¹jau³su² nx2ta¹tu¹wi¹. Na¹kxai²nãn²tu̱³, ha³lo²a² ĩ²li³jut3sũ̱³ju³ta² he¹a¹tãu³a¹ yxau³ya³sah¹lxin¹tu¹wi¹.
*NBG* idę przygotować wam miejsce. A gdy odejdę oraz przygotuję wam miejsce, znowu przychodzę i ze sobą zabiorę was do siebie, abyście gdzie ja jestem, także wy żyli.
*NeÜ-bibel.heute* Und wenn ich hingegangen bin und euch den Platz vorbereitet habe, werde ich wiederkommen und euch zu mir holen, damit auch ihr da seid, wo ich bin.
*Ngäbere* Ye erere ti näinta kä ükete munkrä, yebti ti jatadita mun tuenta, kä näin mun ngwena jabe angwane, ti tädi ti Rün känti, ye känti mun tädi ketetibe tibe, abkokäre ti näin mun ngwena.
*NHEB* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-JE* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-JM* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-ME* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*NHEB-YHWH* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Nii* Na pup konu ełe er ka er sep kin, nga orung op, enim kin ouni bin. Ei yi mił, na mułmbii konu ełe, enim na kin ouni mułngii ku.”
*Nkonya* Nɩ́ nɔyɔ́ yɛ́la otsiákpá amʋ yáɩ́ mlɩ tá á, néyinkí bá bɛkpa mlɩ yáa mɩ́ ɩwɩ wá, mɛ́nɩ mlétsiá ɔtɩ́nɛ́á mbʋ.
*Nobonob* Da uḵen, ahilag aben babaiṯoya amu da eḏuen uḏien, omalaṯe goḵul. Aḏinu? Da daaḵulp̱a amu, ag da ele daagnig.
*Nomatsiguenga* Cara najáqueca nobetsicaiguëmiro pongotsi, aique nopigasitaigaantimi Naro nágaiganajimi canta, atiraca ninë obirojegui aitosati pintiomoquina.
*Northern Pastaza Quichua* Ñáuca risha chi lugarta cangunaraicu puruntushcahuasha, cutillata shamungarauni cangunata ñucahuan pushangahua, ñuca aungaraushca lugarllaita cangunahuas aungahua.
*Nyndrou* I buku jo ilih bwena lowosani iri nadu asiu marakon nane doh ano, jo kameh eme hamon ja ta akohok aha ala ado hawek. Tasah jo aso-ok aha kameh ame ado hawek ado kon kameh jo udu aliy.
*O'odham* k ia ep wo jiwia k ia wo em‑ui mamt an wo ni‑wehmajk.
*OEBcw* And, since I go and prepare a place for you, I will return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*OEBus* And, since I go and prepare a place for you, I will return and take you to be with me, so that you may be where I am;
*Omie* Vaꞌoromo jemesi röhoho avohëhonugoromo vuonoröꞌö rueromo söjëvoromo nasirëro vaꞌejöjo ëhuro naehu hijajire jemëꞌo ë raromoꞌirarijego.
*OPV* و اگر بروم و از برای شما مکانی حاضر کنم، بازمی آیم و شما را برداشته با خود خواهم برد تا جایی که من می باشم شما نیز باشید.
*Otomí de Tenango* Nu̱'mø dá̱ magä p'ʉya ngue güí̱ nsägä ha gui̱ nsäyahʉ, ga̱ ma ɛ̱cä ma̱høn'a̱ p'ʉya ga̱ sixa̱hʉ, n'namhma̱ ngue 'dap'ʉ ga̱ m'mʉhmʉ.
*Otomí del estado de México* Diguebbʉ ya, bbʉ ya xcrú jojqui, xcuá cojcö pa gu tzixquijʉ. Pʉ jabʉ gu hmʉjcö, guehquitjoguɛjʉ gui ma grí hmʉpjʉ pʉ hne̱je̱.
*Otomí del Oriente* Nɛ nu'bʉ dá mbagä ba hoc'ahʉ bʉ dam 'bʉhmbʉ, nɛ ba pengä mahøn'a ga six ahʉ bʉ ngue 'darpʉ dam 'bʉhmbʉ bʉya.
*Otomí del Poniente* Ne xka ma ga hok'ahu̱ habu̱ gi 'bu̱hu̱, ma ga pengase̱ ga tsix'ahu̱, ne njap'u̱ mahye̱gi ga 'bu̱huihu̱, ne habu̱ ga 'bu̱ka ka gi 'bu̱hu̱nu̱ n'ehe.
*Otomí del Valle del Mezquital* Ne xcrá ma pa ga hoc'a'ihʉ habʉ gui 'bʉhʉ, ma ga yopa pengui pa ga tsix'a'ihʉ pa gui 'bʉhʉ habʉ ma ga 'bʉca.
*Páez* Sa' u'jrra cytee i'cue'sh pa'jwa'ja's pjeu'jrra', qui' shawendu'nja i'cue'shtyi pe'jna u'jya', cyaj i'cue'shva andy ũsnitey andy yacj ij ũsune'cue.
*Paiute* (-)
*Pajonal Asheninka* Aririka nomatemiro pijeekantyaari, ari napiitaatero nopiyashiiyakitemini nagaeyaatemini. Aritaki notsipatapaakimi nojeekinta naari.
*Parecis* Noxanite hoka memere namoka hoka nahaikoahetaite hoka nanoloka xiso hoka xisaona nohaliye — nexa.
*Pastaza Quechua* Kaymanta rishpayni alichak risha wasikichikunarayku. Chaywasha kutimusha kankunata pushanaynipa ñukawa pakta kawsanaykichipa. Yapa munani kankunapas kanaykichipa maypimi ñukaka kasha chaypi.
*Patpatar* Ma ing iau te haan ma iau te tagure tar numuat ta subaan, iau ni tapukus balin nigi me kap leh muat wara uram ho iau waing muat na kis mah tano subaan iau kis taar kaia.
*Paumarí* Avaibavinia a'onira okaibavijahahivini naothinia, ojoiki bana ho a'onira onikhavini bana, ovahojaki kania avahojaja kaimoni.
*PBG* Idę, abym wam zgotował miejsce; a gdy odejdę i zgotuję wam miejsce, przyjdę zasię i wezmę was do siebie, żebyście, gdziem ja jest, i wy byli.
*Pele-Ata* Ia lexe eni alai apaipounu kaveutusinge ukalu, la sou alivu aneꞌe sou anoꞌinge sou nengeꞌa talai taxolu tapita no tuala ane ne.
*Piapoco* Nudécanáamicué nùacawa píicha, yá nuchùnìacuéca nacái pìyacatáipiná, yásí nuèpùacawa néese àniwa, yá nutécué pía núapichawa, yéewacaténácué pìyapináca núapicha aléera nùyacataléca.
*Piratapuyo* Sa yegʉ mʉsa ijiatore quehno tuhasa, tojoa taʉtja yʉhʉ. Sa yegʉ yʉhʉ cahapʉ mʉsa ijiatire mʉsare negʉ ahtaʉtja yʉhʉ.
*Pokomchi* Ru'um aj coric chi je' re', re' hin nik'or wo' aweh tak nok nitik'a̱b chic cho wach awih'ic tak wu̱c', nanisoljic wo' chic cho chi acojoric tak pan jenaj wach wih'ic wu̱c' i hin, reh chi pa' naniwih'ic i hin ar wo' na̱wih'ic hat-tak.
*Pon* Ma I kola kaonopada deu ’mail, I pan puredo, uk komail dong ia. Pwe wasa I kin mi ia, komail en pil mi ia.
*Popoloca de San Juan Atzingo* A̱ ntá tí sátsjiyá si̱ntayóxian, ntá tió tsjixin ntá ts'inka ínaá, ntá sátsji̱ni kíxin jahará kja̱xin chrók'uejorá ntiha tí tsjak'é janhan.
*Popoloca de San Marcos Tlacoyalco* Co are onchao sehe cain cosa, janha sihi iná para sirroaha ra co satsjin na nttiha para que sintte ra ẍajeho lugar tti janha sarihi.
*Popoluca de la sierra* Siiga nɨcpa maŋwɨ̱tsagáy tu̱m lugar para mimicht́am, jesɨc amiñgacpa e̱ybɨc iga mananɨctámpa, iga ju̱t́ ait́pa aɨch je̱mt́im miit́t́ámpa mimicht́am.
*PUBG* A gdy odejdę i przygotuję wam miejsce, przyjdę znowu i wezmę was do siebie, żebyście, gdzie ja jestem, i wy byli.
*Qaqet* Be ngua tit be saip ngua muvem ne ama mugunes bareq a ngen, de diip ngu guirl. Be diip ngua ra ngen ip kurli ngen, ngene na ngua lua sagel kurli ngua. I ngu narliip ngene na ngua savet gua luqupki.
*Qeuchua Sur de Conchucos* Alistapacascamurnam cutimushä gamcunata pushanäpä. Tsaynöpam noga tärangä cagchö gamcunawan täräshun.
*Quechua* Puripuspa, kancunapaj uj lugarta waquichispa, ujtawan jamusaj kancunata pusacapunaypaj, maypichus cachcani chayllapitaj kancunapas canayquichispaj.
*Quechua Cajamarca* Chaymandaqam syilupi qamkunapaq chay lugarta allichashpa, rini kutimuq apashunayllapa, chay kashqaypi qamkunapis pullay kanaykillapa.
*Quechua de Bolivia Central* Noka rishani, chaymanka ñanta rejsinquichejña, —nerka Jesús.
*Quechua Huamalies* Alistarcamurnami cutimushä gamcunata pushanäpä. Saynöpami noga tashgä cagcho gamcunapis täyanquipä.
*Quechua Huaylas* Ewarir alistar usharirnam, cutimushaq pushacuyänaqpaq. Noqa canqächonam qamcunapis cayämunqui.
*Quechua Lambayeque* Chaynu rir lugarta kamkachirnaqa, qashan tikrakamushaq Taytaypa wasinmanna apashunayllapapaq. Chaynuqami chay maypiĉhi nuqa kayashaypina qamkunapis kankillapa.
*Quechua Norte de Conchucos* Tsaynö aywasquir alistascamurnam gamcunata pushayänagpag cutimushag. Tsaymi noga täcungächö gamcunawanpis pagta shumag cushishga täcushun.
*Quechua Norte de Junín* Chaypitam nä aywarurga maychru capäcunaypagsi nä camarircurga yapay cutimushag. Jinarcurmi noga quiquï chrasquicurcäshay gamcunas noga cangächru capäcunaypag.
*Quechua Panao* Camaricuriycur, pushanajpaj cutimushaj. Papänïpa wasinćhu llapanchi cawashunpaj.
*Quechua San Martín* Wasikichita rurashpana kashkan shamusha pushaknikichi chaypi ñukawan tantalla kawsanaykichipa.
*Quiche, CO* Aretak in benak chic, bantajinak chi u banic ri ja ri quixc'oji wi, quinpe chi na che i c'amic bi wuc' rech ri ix quixec'ol chila' jawije' ri in c'o wi.
*Quiche, CO(n)* Aretaq in b'enaq chik, b'antajinaq chi u b'anik ri ja ri kixk'oji wi, kinpe chi na che i k'amik b'i wuk' rech ri ix kixek'ol chila' jawije' ri in k'o wi.
*R-Valera* Y si me fuere, y os aparejare lugar, vendré otra vez, y os tomaré á mí mismo: para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*Rikbaktsa* Aba piksi. Ahawanu sapy pikymy zeka ahabo myziksizo. Pahaoktyhyryk. Iwaze katuk tsinapykyryknaha. Ahawahi katuk tsinapykyryknaha. Katuk tu tsipahasapynaha.
*ROB* Şi dacă Mă voi duce şi vă voi găti loc, iarăşi voi veni şi vă voi lua la Mine, ca să fiţi şi voi unde sunt Eu.
*RST* И когда пойду и приготовлю вам место, приду опять и возьму вас к Себе, чтобы и вы были, где Я.
*RVG* Y si me fuere y os preparare lugar, vendré otra vez, y os tomaré a mí mismo; para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*Safeyoka* Ngko sekwoe ango itoꞌno yasesɨꞌmo ngko sekumo setɨmayoꞌne asomo wapmne hwoꞌnyoho. Osoꞌno sekwo ngkoꞌnjo afa nohopo humentɨhwanefoho.
*Saramaccan* Nöö mi o go ala go seeka kamian da unu te mi kaba, nöö mi o toona ko tei unu, be mi ku unu dë makandi ala.
*Sateré-Mawé* Maꞌato waku yne eiꞌyat koꞌi itote hawyi ti aru ariot i ehowawi e. Miꞌi hawyi ti aru aikope Uito areĩneꞌen miꞌi hap tote raꞌyn eweikupteꞌen e. Eiwehytꞌok to uiwyriaꞌin areꞌe aru ehepe uimohey haria Uiꞌywot etama pe e aru.
*SBLGNT* καὶ ἐὰν πορευθῶ καὶ ἑτοιμάσω τόπον ὑμῖν, πάλιν ἔρχομαι καὶ παραλήμψομαι ὑμᾶς πρὸς ἐμαυτόν, ἵνα ὅπου εἰμὶ ἐγὼ καὶ ὑμεῖς ἦτε.
*Schlachterbibel 1951* Und wenn ich hingehe und euch eine Stätte bereite, so komme ich wieder und werde euch zu mir nehmen, auf daß auch ihr seid, wo ich bin.
*SEB* Keď odídem a pripravím vám miesto, zasa prídem a vezmem vás k sebe, aby ste aj vy boli tam, kde som ja.
*Secoya* Saisiquëpi pa'i hue̱'ña ne de'hua tëjini ja̱ maca co'i co̱ja'quë a'ë, mësarute sasi'i caquë. Saëna, mësaruje̱ yë'ë pa'i hue̱'ñare pa'ija̱jë caquë.
*Sepik Iwam* Mɨ mhoɨiya kara tɨ om ɨiir dirɨraerar dɨgigi mɨ kara wa swokɨ ɨti kɨmiir nɨkɨunakiyam mɨ taka ɨiya kɨma wɨ tɨ omɨn kara nwowɨn siir hɨrɨn wɨ haɨni nwowi.
*Shahui* Inatohuaꞌ paꞌpato, tapatontahuatënquëmaꞌ, oꞌmantararahuë. Oꞌmantahuato, maquimaranquëmaꞌ. Carëꞌquëmaꞌ yaꞌhuapomaꞌ. Ina marëꞌ oꞌmantararahuë.
*Sharanahua* Cayoshon un mato itishara huashoicaicain. Itishara huatani un afanan matoqui nasoshquin un icano mato ihuiyoi. Ari ufu man ipanon.
*Shipibo* Jain cas̈hon jatíbibo bens̈hoayonas̈hs̈ha, ea joríbai caai. Jatian jos̈honra, en mato ionos̈hiqui; jain ea icáinribi mato inon is̈hon.
*Shuar* Tura iwiaaran amukan ataksha tátatjai. Tura tana yaruaktatjarme, wi pujamunam atumsha pujusúk tusan.
*Siona* Mësacua ba'ija'rute re'huacani, ja'nrëbi, mësacuare se'e inguë raiyë yë'ë. Mësacua'ga yë'ë naconi te'e ba'ijë'ën caguë, mësacuare inguë raiyë yë'ë.
*Siriano* Mʉsã ããrĩburore ãmu odo, dupaturi aarigʉkoa mʉsãrẽ ãĩabu. Irasirirã mʉsãde yʉ pʉrogue yʉ merã ããrĩrãkoa.
*Sirionó* Jenyuchuarã naa jare ra achube jendea cote, jenderao beɨ serese cote. Jẽ nda jẽɨngo beɨ serese pee cote, ae ra aɨco.
*SLT* And if I go and prepare a place for you, again I come, and I will receive you to myself; that where I am, ye might be also.
*Southwestern Cakchiquel* Chubanic re' tak yimba, y can xquimpa chic jun bey, y yixinc'uaj viq'uin, chin che anche' yinc'ue-va yen, chire' chuka' xquixc'ue-va yex.
*Sranan* Te Mi kba meki presi klari gi unu, dan Mi o drai kon teki unu, fu un kan de pe Mi de.
*SRL-DK* I kad otidem i pripravim vam mesto, opet cu doci, i uzecu vas k sebi da i vi budete gde sam ja.
*SRL-DS* I kad otidem i spremim vam mesto, opet cu doci i uzecu vas k sebi, da i vi budete gde sam ja.
*SSEE* Y si me fuere, y os aparejare el lugar, vendré otra vez, y os tomaré a mí mismo, para que donde yo estoy, vosotros también estéis.
*St. Lucian Creole* Apwé mwen alé pwépawé an plas bay zòt, mwen kay déviwé èk mwen kay mennen zòt alé épi mwen. Kon sa koté mwen kay yé-a sé la zòt kay yé tou.
*SV* En zo wanneer Ik heen zal gegaan zijn, en u plaats zal bereid hebben, zo kome Ik weder en zal u tot Mij nemen, opdat gij ook zijn moogt, waar Ik ben.
*Swedish* Och om jag än går bort för att bereda eder rum, så skall jag dock komma igen och taga eder till mig; ty jag vill att där jag är, där skolen I ock vara.
*TAB* At kung ako'y pumaroon at kayo'y maipaghanda ng kalalagyan, ay muling paririto ako, at kayo'y tatanggapin ko sa aking sarili; upang kung saan ako naroroon, kayo naman ay dumoon.
*Tabo, Aramia* Ba꞉bene na la꞉eno haba nihiduilamete gala kapete la꞉ ba꞉bo kopuwatema꞉nemata, ba꞉ba tetelo a hiliyonomate kapimilo naeno habalo ba꞉nemedenama꞉.
*Tabo, Fly River* Ebene na la꞉imano ilukuli bai nosiyodilolete walo ka꞉pete la꞉ ebo ka꞉puwatemamota, ebe tetelo a bilibilinomate kapimiya naimano duliyomololo ba꞉nilukulinama꞉.
*Tacana* Beju ani jude basetati putsu, ema esiapati micuana edusu puji, dapia micuaneda ema neje yanieniti puji.
*Tarahumara baja* 'Lige a'kinana ne simisá 'lige 'ma gatesa, uchéchigo ku nawama olá ne 'emi o'tomea 'pa rewagachi napurigá 'emi alé bilena mochímempá napu ne asimé olá.
*Tatuyo* Mʉja cãnipa paʉrire quenooboja yaparori bero mʉjaare yʉ jei atígʉ. Topʉ mʉja quena yʉ cãnopʉre yʉ mena mʉja anicõa aninucugarã.
*Tektiteko* Qa wetz ma kyinx k'ulul ja' tzan eten, wetz kyin'ul junky'el b'ix okxe'l weq'i'. Ikxji okxteyon etetz aj ja' wetz okyinqtelten.
*Tepehua de Huehuetla* Chai ni ac'ana' lak'oxini' ju anu' lak'achak'an ju milacata'an pus acminchokopala' aktam. Chai quit'inch ju aclalhi'anau ju lact'iyan. Ju chunch junta actsucuyanta pus vachuch anch ju ats'uc'uya'it'it ju uxijnan.
*Tepehua de Tlachichilco* Astan tejkan kakla'oxi'oyacha ta'an kat'aulapitik ex kakminchoqoya', kaklalha'anau para kat'aulat'ik ch'antaun kun kit'in ta'an kaktaula'.
*Tepehuan del Norte* Dai caimʌcai aanʌ bai duuñimu siaaco oidaca aapimʌ aidʌ gia ʌpan divimu aanʌ daidʌ gʌnvaidacamu aanʌ vai aapimʌ oidacagi aan iñʌʌmadu.
*Tepehuán del sureste* Gioñ ba' bhai'p jim nañ jɨ'x jix bhai' xi chu dui nañ bha jam bai'ñmɨra' na pim bhammɨ ja'k ba oi'ñchapu' jiñ bɨɨm nañ pai' kio, na pim ba' gammɨjɨ jiñ bɨɨm jup tui'ka'.
*Terena* Mbihapáne, enepo ngausákapinapinenoe yóvoku, ínamo ngayukápapu veyómboneopinoe, maka enepone ómboku, itúkapunemaka yópoku.
*Teribe* Ga shto poshäryër bomi kong kuzong ga tja tjwe iröng obi bomi wl̈okjrë, ga pjãy sör bor tjok, pjãy äär ber l̈öng bor tjok eshko wl̈o.
*Terjemahan Sederhana Indonesia* Kalau Aku sudah pergi ke rumah Bapa-Ku dan tempat bagi kalian sudah siap, Aku akan datang kembali dan membawa kalian ke tempat itu— supaya di mana Aku berada, di situ juga kalian ada.
*Textbibel* Und wenn ich hingegangen bin, und euch die Stätte bereitet habe, komme ich wieder und werde euch mitnehmen zu mir, damit wo ich bin, auch ihr seid.
*ThCB* และเมื่อเราไป และเตรียมที่ให้ท่านแล้ว เราจะกลับมารับท่านไปอยู่กับเราด้วย เพื่อว่าเราอยู่ที่ใด ท่านทั้งหลายจะอยู่ที่นั่นด้วย
*Ticuna* —Rü ngẽxguma marü nge̱ma chaxũxgu rü wüxi i pechica chamexẽẽxgu, rü wena táxarü núma chaxũ. Rü pexü̃ tá chayagagü na ngẽma nachica i chomatátama nawa changẽxmaxü̃wa na pengẽxmagüxü̃cèx i pemax.
*Tojolabal* Oj ni huaj chap alugarexi, ti oj cho jacon otro vuelta ba oj jac quiex ba oj ajyucotic jun xta mismo lugar ja bayon ja queni.
*Tol* Napj ca mis ꞌücj la mejay nun mpatjaqué ntꞌa. Tꞌücꞌ way ca nin la mejay. Niswa ca ncuwis, ne ca nun jis lal mis napj lal mpatjaqué. Mpes napj püꞌüs ntꞌa neꞌaj wa ca mpatjaqué nun lovin.
*Totonaco de Coyutla* Y acxni̠ aya nacca̠xtlahuako̠y aquit nacmimparay a̠maktum la̠qui̠ chú nacca̠le̠ná̠n, pus antanícu aquit nactahuilay huixinín na̠ antá natahuilayá̠tit.
*Totonaco de la sierra* Cha̱nchu̱ acxni̱ aya nacca̱xtlahuako̱y quit nacmimpalay a̱maktum laqui̱mpi̱ chú̱ nacca̱le̱ná̱n, pus anta̱ni̱ quit nactahuilay huixín na̱ antá̱ natahuilayá̱tit.
*Totonaco de Papantla* Cama ca̱ca̱xtlahuaniyá̱n ní nalatapa̱yá̱tit, y acxni nactlahuakó cama min ca̱tiyayá̱n xlacata acxtum naquila̱ta̱latama̱yá̱u nac quimpu̱táhui̱lh.
*Totonaco de Patla y Chicontla* A'cxni' na'ica'n ē na'iccāxui'līkō'yācha', na'icmimpala ē na'iccālē'nān. Chuntza' jā na'ictahui'la, nā hui'xina'n a'ntza' natahui'la'yā'tit.
*Totonaco de Xicotepec de Juárez* Lā' a'xni'ca' na'ica'n quit lā' na'iccāxui'līkō'yācha', quit na'icmimpala lā' na'iccālē'nāni' hui'xina'n. Lā' chuntza' a'nlhā na'ictahui'la quit, nā hui'xina'n a'ntza' natahui'la'yā'tit.
*TR* και εαν πορευθω και ετοιμασω υμιν τοπον παλιν ερχομαι και παραληψομαι υμας προς εμαυτον ινα οπου ειμι εγω και υμεις ητε
*Triqui de Copala* Ne̱ che'é se ca'a̱nj 'u̱nj naqui'ya̱j sa̱' 'u̱nj rej cane̱ soj, che'é dan ne'en soj se vaa ca'na̱' uún 'u̱nj rihaan soj, ne̱ naca̱j 'u̱nj man soj; nda̱a síj, ga̱a ne̱ cane̱ rcua'a̱a̱n taran' ní' yo' ei.
*Triqui de San Martín Itunyoso* Ngaa gui̱sij ga̱n'ān gui̱'yaj xugüīj rian gui̱man án re̱', ni̱ ga̱'na' yūnj. Ni̱ nicā ga̱n'ān ni é re̱' sisi̱ ga̱ne nu̱guan'an né'.
*Tucano (Colombia)* Mʉsã niatjore apóca be'ro mʉsãrẽ miigʉ̃ a'tigʉti. Topʉre mʉsã quẽ'rã ninu'cũcã'rãsa'a.
*Tukano* Mɨsâ niiátohore apóka be'ro mɨsâre miîgɨ a'tîgɨti. Toopɨ́re mɨsá kẽ'ra niî nu'kukã'rãsa'.
*Tuma-Irumu* Näkä päŋku bägup ket utkaŋ äneŋi päbä näkkät itta tämagut yäpmäŋ irayäŋ täyat-ken api kwet.
*Tunebo* Bir car, ba cahmor bahnác oror car as sicor wiquinro. Sicor wiquír ba as owár béyinro. As birar ítictara, ba cat im erar itin acu sicor ba ucay wiquinro, wajacro.
*Tungag* Na man nala pasal na nanla itoiton a ring animi, naka serei pok na name songo imi ane singig, ani nau kuvul ve nami, taran ago si kag rina.
*Tuyuca* Mʉ́ã niiãdarore quẽnoã́ri siro, mʉ́ãrẽ néegʉ̃ atigʉda. Teero tiirá, yʉʉ niirṍpʉre mʉ́ãcã niiãdacu.
*Tyndale* And yf I go to prepare a place for you I will come agayne and receave you eve vnto my selfe yt where I am there maye ye be also.
*Tzotzil de Chenalhó* Ts'acal to ta xital yan velta, ta xtal quic'oxuc muyel. Tey chachi'inicun o.
*Tzotzil de Huixtán* Patil chicha'tal nixtoc, chtal quic'oxuc batel. Te chachi'inucun o.
*Tzotzil de San Andrés* Ts'acal to chital nojtoc, chtal quic'oxuc muyel. Te chachi'inicun o sbatel osil.
*Tzotzil de Zinacantán* Ts'acal to chtal quic'oxuc. Tey chachi'inicon o ta sbatel osil.
*Tzutujil (oeste)* In como xinbij chewe chi ninbe chi nenchomarsaj ja relugar pro ninmelojpi chic jutij nixunc'ama' kaj utzc'a chi nixq'ueje' chic wq'uin. Queri' nban utzc'a ja bar xquinq'ueje' wi' anin tri' nixq'ueje' wi' ixix chakaja'.
*Tzutujil (Santiago Atitlán)* Ajni' xenbij chewa, quenba cnechumsaj elwar per quenmloj pchic jmul quixenrec'ma' kaja ch-utz c'ara' nquixec'je'a wq'uin. Cara' quenban ch-utz c'ara' abar xtenc'je' wa' anen tzra' nquixec'je' wa' ixix chka'.
*UKJV* And if I go and prepare a place for you, I will come again, and receive you unto myself; that where I am, there all of you may be also.
*UkrIO* А коли відійду й приготую вам місце, Я знову прийду й заберу вас до Себе, щоб де Я були й ви.
*Umanakaina* Nau wi wataga yamanapani kewoyagisi ki ka nau ewa ade wirasugani bausugani manako nau wi teniyani da nau yo wi ewapuru kaigamu nau tondana tawanai ki ika ewapuru idiwomu.
*Urarina* Inara nenajaanu rucuheca cuhanune baihana coaiteen ureeunni, inara raa tajiha caniha neeichene coina.
*Urubu-Kaapor* (-)
*Uspanteco* Y cuando imb'ec, tib'e imb'ane' jwa'x jun luwar pi awechak, ajruc're' impe chic pire atyuk inc'ame'tak pire atb'etak wiq'uil y atwa'xtak lamas winwi' in.
*Valera NT* Y si me fuere, y os aparejare lugar, vendré otra vez, y os tomaré á mí mismo; para que donde yo estoy, vosotros tambien esteis.
*VDC* Şi după ce Mă voi duce şi vă voi pregăti un loc, Mă voi întoarce şi vă voi lua cu Mine, ca acolo unde sînt Eu, să fiţi şi voi.
*Viet* Khi ta đã đi, và sắm sẵn cho các ngươi một chỗ rồi, ta sẽ trở lại đem các ngươi đi với ta, hầu cho ta ở đâu thì các ngươi cũng ở đó.
*VW* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to Myself; that where I am, there you may be also.
*Waimaja* Toopʉ waa, mʉja ca niipa tabere queno yapano, yʉ doorucu ñucã, yʉ mena mʉjare jee waarʉgʉ. O biro yʉ ca tiiro, yʉ ca niiri tabera mʉja niirucu mʉja cãa.
*Wanca Quechua* (-)
*Wapishana* Aizii õsaabaan dauna'an uwiizi nii, õwa'atin nii koshan unao dau'ati, turuu kizi una'ian õtuma kapam õna'ii-kizi ii.
*Washkuk* Ada kwoti akaman hamanak, ada kawka ya kwona yeechi ye i adaka eecha takiita. Eena ada tawa akama kwopa eechaba ya adaka tabatakiita.
*Waunaan* Mʌ pãar na mamgui hajim; maimua ya nem t'um k'ĩir k'aug sĩsiewai hũwaai mʌ bëejugui hajim, pãar p'ë hawaan, mʌch chirʌm haig dʌ̈i hogdʌba hich mag wënʌrramk'ĩir.
*Waunaan Meu (ortografía alaternativa)* Mʉ pãar na mamgui ajim; maimua ya nem thum khĩir khaug sĩsiewai ũwaai mʉ bëejugui ajim, pãar phë awaan, mʉch chirʉm aig dʉ̈i ogdʉba ich mag wënʉrramkhĩir.
*Wayuu* Aniin taya oꞌunüinjachin jooluꞌu süpüla yapainjatüin tatüma tü paükalüirua jüpüla, aleꞌejeechi taya jooꞌomüin süpüla tasaajüin jia süpüla chainjanain jia eere taya.
*WEB* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*WEBBME* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*WEBME* If I go and prepare a place for you, I will come again, and will receive you to myself; that where I am, you may be there also.
*Webster* And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself; that where I am, there ye may be also.
*Wesley* I go to prepare a place for you. And if I go and prepare a place for you, I will come again and receive you to myself, that where I am, ye may be also.
*WestArmNT* Երբ երթամ եւ տեղ պատրաստեմ ձեզի, դարձեալ պիտի գամ ու քովս ընդունիմ ձեզ, որպէսզի ո՛ւր ես եմ՝ դո՛ւք ալ հոն ըլլաք:
*Wipi* Sɨ ra Kon neken dem dɨde ket wa pɨpmet tangonjenainyɨn, sɨ Kon kwa bꞌusaya tɨtenjɨn dem. Ɨ Kon ket wen taronsinyɨn dɨde ket eyinyɨn dem Koinajog pɨpmet wa. Sɨ ɨdenat wɨda tekenenyɨt de rokate re Kon nɨbnenenyɨn.
*WMTH* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*WMTH-JM* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*WMTH-ME* And if I go and make ready a place for you, I will return and take you to be with me, that where I am you also may be.
*Wosara-Kamu* Wuné ye guna gaa kururé-kawutékwa. Yatake nakapuk waambule yaae guné kéraawutu wunale yékangunéngwa. Ye wunale yarékangunéngwa.
*WPNT* And if I go and prepare a place for you, I will come again and take you to myself, so that where I am you may be also.
*Wycliffe* And if Y go, and make redi to you a place, eftsoones Y come, and Y schal take you to my silf, that where Y am, ye be.
*Xavánte* (-)
*Yagua* Ra̱tiy jiya vichajo jdutyi̱ jirya̱jiju̱, ra̱jatyi jdedantiy, ra̱tidye pu̱chichara risa̱ju̱ jirye, jirya̱tidye vichasara rumuntidye, jasityi ra̱chasara.
*Yaminahua* Ẽ kaxõ ẽ mato itipinĩshara faxõikai. Afianã oxõ ẽ mato ifiyoxii, a ẽ ika ari mato iyoxiki ari mã efe ĩpaxanõ.
*Yanesha'* Ñerraʼm oʼch ahuerren napaʼ naññoʼtuerrnaschaʼ allchaʼ seyc̈haʼhuerra. Ellochña nohuerrerrpaʼ allempochña eʼñe nahuerrsaʼ nesho allochñapaʼ alloʼtseneychaʼ eʼñe parro.
*Yaqui* Intok chukula inepo aman sikaa, intok aman enchim jiapsine'po a' tu'utesuko, ineponee juchi a'abo nottinee junuen am bichaa enchim weiyaa betchi'bo. Junuen enchim, jum in jiapsa'u, jiba junama'a enchim anne' betchi'bo.
*Yine* Nyinpatka, nalpokotiniplu gwikowakapa gixanupa, nunanutnaka. Gitako gwapanutkagi. Nwiyawaka koxa Gita, wane koxa gwanu gixa.
*Yipma* Kaanna wɨwɨjaꞌ saba sarɨmɨnyɨna yovɨgalakɨwɨjaꞌ ayɨna baꞌmuri ‘Nɨmɨ mwaaimujawɨ sarɨmɨ dɨmwaalyɨla!’ daꞌmujɨ nɨmɨnyɨneihɨrɨ yɨhɨmaarɨdeinyɨ.
*YLT* and if I go on and prepare for you a place, again do I come, and will receive you unto myself, that where I am ye also may be;
*Yucuna* Nu'ujnajé itucumá apucuna lamá'ataje ipé. Quéchami nupa'ajico piño majó ihuá'aje nujhua'ató, i'imacáloje rejé nujhua'até penaje.
*Zapoteco de Albarradas* Chi ma benchaawan luar guin, dxel yaguialan guidgaxin lëjt din sudi lod gazun.
*Zapoteco de Amatlán* Nu gorna yilo nya na dexkwaa na pa yo gu, zee bare na stub welt yaadxii na gu, zee zo re gu pa nzo na.
*Zapoteco de Chichicapan* ya galoo nin baguziaa'hahn nez nuu Xtaa'dahn nee chin baguya'loh bwi'hnncha'yi'hn nez chuu tu zie'ldahn stuhbi tin chene'hn la'h tu ri'chi, tin chuu tu nez chuu'huhn.
*Zapoteco de Choapan* Ude yeyudyi yeya'a guibá tzeguia' dya'a ga tzezule, caora na' yeguida' tatula dez̃ia' le'e cuenda sulële në'ëdi' lu'u guibá tuz̃e.
*Zapoteco de Coatecas Altas* Or lox zu'xkwa'n plo yo go, lë'da yëk ska par yi'dkan go, nes tutsa plo yo be.
*Zapoteco de la Sierra de Juárez* Éya'a' huèni preparar lugar para lebi'i, lànialá ìta' attu taỹia' le, para qui'ni làti thú'a', lebi'i nna tsé'e huá lé.
*Zapoteco de Lachixio* Nu chenu uyatsuche'la elu cua'ahua, che nzela stucu bese para nú nzela tucua'ahua para nú cua'ahua elu zucua'a.
*Zapoteco de Miahuatlán* No co'se' yilo biin no yilo li na'ben co'te' yo gu', beren, galen tedib vez par gal xin gu' par gàca le' co'te' gon, gu', ne, yo no daa.
*Zapoteco de Mitla* Luxh palga chasucheä cadro cuääztu, che guluxäni, sibisacä, te chanää́tu ro'c, te cadro yu'ä, ro'cza chutu.
*Zapoteco de Mixtepec* Ni zeeṉe lozh gzhixcuaa naa zaatne cuëz to, hor co laa naa gbire guiaḻ stib, dzigosi laa to sënaḻ zhits naa; zeeṉa tibaque zaatne gbiaaz ne.
*Zapoteco de Ozolotepec* Ne os leen ndyan ne ndatexkwaan ta yo goo, bren tedib welt ne yaadxin goo, tsa no goo yo goo ta yoon.
*Zapoteco de Quiegolani* No chene che wlaxnëz noo ledne tsuu de, lex chiid noo ste, sano noo de chen ledne tsuu noo nga ke tsuu de.
*Zapoteco de Quioquitani* Aan loxsye kxixkwaan laañee tso do, lëën kyely kxi lëë do, parñee tso do laañee tson.
*Zapoteco de San Juan Guelavía* Chi agüeganzaaca rut cueztɨ, chiyru guelda stuby par chanía laat, te par suguaat ruttiziac suguaa.
*Zapoteco de Tabaa* Ca te xexa'a cheajxecueza' lataj chee̱le, na' wídaqueza' xetú chee̱ xedajxezri'a le'e súale̱le neda', chee̱ súale le'e naga súaqueza' neda'.
*Zapoteco de Texmelucan* Nunu despuees ornu bi ya̱a̱, nunu bi bzu napa̱ lugaar nu cyiiñ der, orze' yapa̱ tuuba' tir par nu gya du̱ der, gun orze' cyiiñ der laab lugaar ze' nu ya̱ cyiiña̱.
*Zapoteco de Yaganiza* Na' kat' ba benshawaan, na'ch yiyed' yidxia' le' kwenc̱he lenle soale gana' zoa'.
*Zapoteco de Yalálag* Na' kat yeyoll lljayencha'wa' yo' keré ka', kana' yeda' da yobre yechia' re', nench yedzore gan' lljazoa' nada'.
*Zapoteco de Yatee* Cha' chejkweza' latje chele gan chejsoale, na' yeḻá'a da' yoble, nich yechi'a ḻe'e latje chian', nich gan chejsóa' neda', ḻezka' ḻe'e chejsoale ga na'.
*Zapoteco de Yatzachi* Na' catə'ən babeyož ɉəyeyenšaogua'a cuart c̱helen', yida' yetši'i na' yec̱hi'a le'e socho txen par nic̱h gan' soa' na' so le'e.
*Zapoteco de Zoogocho* Na' cate' yeyož šjayenšagua' yo'o c̱hele ca', cana'ch yida' da' yoble yec̱hi'a le'e cont yedyezoale gan' šjayzoa' neda'.
*Zapoteco del Istmo* Ne ora ma uyaa ne ma bine chaahue ni la? zabigueta gueda caa laatu, ti ra chuaa la? laca chu' tu.
*Zapoteco del Poniente de Ocotlán* Despuësë de bëna preparar lugar ni, iurní guëabría stubi con lë'ë të, guëquëreldënú të na lidchi Shtada catë quërelda.
*Zapoteco del Rincón* Channö huayéaja', en tsöjpá'a lataj queë́li' ga tsöjsóali', huöda' leyúbölö, ate' uchë'a libí'ili' lataj quia', para ga na' tsöjsóa' neda', tsöjsóali' ca' libí'ili'.
*Zapoteco del Sur de Rincón* Chqui' huayija' len tsajpá'a queëli' latj ga tsajsoali', huöda' leyúbl, uchë'a lbi'ili' latj quia', quië ga na' tsajsóa' neda', ni' tsajsoali' ca' lbi'ili'.
*Zia* Arare na baungno mitao masi ninae kora yero nupema kapetegairo buro niye puro babana na narinena masi deka auna atu nasani narineya.
*Zoque de Francisco León* Como øtz ma'ṉbø mave y ma'ṉbø mi vøjøtzøjcatyam itcuy, ma'ṉbø miṉguete, y øtz ma'ṉbø mi nømaṉdam øjtzi. Y jendi maṉba mi ijtaṉge'te jut maṉbamø it øjtzi.
*ꞌAuhelawa* Na ebe yalau na yami abamiya yaꞌatububuni, howola abo yawuyoma na yalauvaigomiu ta tupwanae ainai yamiyamiyane omiu hinage ainai ammiyamiya.
*Βάμβας* και αφού υπάγω και σας ετοιμάσω τόπον, πάλιν έρχομαι και θέλω σας παραλάβει προς εμαυτόν, διά να είσθε και σεις, όπου είμαι εγώ.
*Βάμβας Πολ.* καὶ ἀφοῦ ὑπάγω καὶ σᾶς ἑτοιμάσω τόπον, πάλιν ἔρχομαι καὶ θέλω σᾶς παραλάβει πρὸς ἐμαυτόν, διὰ νὰ εἶσθε καὶ σεῖς, ὅπου εἶμαι ἐγώ.
*上帝KJV* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在哪里,叫你们也在那里。
*上帝KJV* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裏去,我在哪裏,叫你們也在那裏。
*和合本* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在那里,叫你们也在那里。
*和合本* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裡去,我在那裡,叫你們也在那裡。
*拼音和合本* Wǒ ruò qù wèi nǐmen yùbeì le dìfang, jiù bì zaì lái jiē nǐmen dào wǒ nàli qù, wǒ zaì nàli, jiào nǐmen yĕ zaì nàli.
*文言文和合本* 若往備之、則復來接爾歸我、我所在、爾亦在焉、
*神KJV* 我若去为你们预备了地方,就必再来接你们到我那里去,我在哪里,叫你们也在那里。
*神KJV* 我若去為你們預備了地方,就必再來接你們到我那裏去,我在哪裏,叫你們也在那裏。